Besplatan ulaz u više od 150 muzeja, galerija i ustanova u kulturi, u 70-tak hrvatskih gradova i mjesta, brojne priredbe, pedagoške i edukativne radionice, koncerti i recitali, za sve generacije dovoljno su dobra pozivnica da se uputite prema muzejima.

Prošle godine u manifestaciji Noć muzeja prisustvovalo je 314.659 posjetitelje u cijeloj Hrvatskoj.

Značajnu potporu manifestaciji Noć muzeja 2012 pružili su Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica grada Zagreba te partneri i sponzori: Europlakat, HRT, Jutarnji list, Zagrebačka pivovara, Candy, Divinus Victoria, Optimist, Inker, Minicards i Grafički zavod Hrvatske.

Kompletnu ponudu pogledajte ovdje NOĆ MUZEJA 2012.

Gradonačelnik Grada Čazme Dinko Pirak i predsjednica Gradskog vijeća Grada Čazme Andrea Prugovečki Klepac, bili su domaćini tradicionalnog godišnjeg susreta sa župnicima Čazmanskih župa.
    Područje Grada Čazme obuhvaća pet župa koje ne prate administrativne granice. To su Župa sv. Marije Madalene u Čazmi, Župa sv. Katarine u Dapcima o kojoj također brine župnik Župe Čazma,  Župa Pohoda bl. Djevice Marije iz G. Draganca, Župa sv. Nikole u G. Mikloušu i Župa sv. Jelene Križarice u Vrtlinskoj.
    Gradonačelnik je  istaknuo dobru suradnju sa župnicima te zahvalio na svemu što čine  na očuvanju sakralnih objekata koji su ujedno vrijedni spomenici kulture.
    Župnik najveće Župe u Čazmi Mladen Sinković istaknuo je kako je Crkva sv. Marije Magdalene u kontinuiranoj obnovi, iako su više nego dvostruko smanjena sredstva Ministarstva kulture u odnosu na ranije godine. Ove godine u planu je nastavak radova na pročelju crkve, ali će biti nužno privremeno uklanjanje orgulja što će ujedno biti prigoda i za njihovu restauraciju. Crkva posjete i brojni turisti tijekom cijele godine, osobito u vrijeme Božićne priče u Čazmi.
    Župnik Župe u Vrtlinskoj Mato Mihaljević istaknuo je kako je ove godine planirana i veća obnova Crkve sv. Jelene Križarice u Vrtlinskoj  za koju su dobivena i sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a u sufinanciranje uključiti će se i Grad Čazma. Osim toga, nužno će biti i obnoviti vanjsku fasadu na crkvi u Pobjeniku što će biti sljedeći veći projekt.
    U Župi u Dragancu ranijih godina dosta je učinjeno na uređenju crkve te će se ove godine veći naglasak staviti na obnovu Crkve u Bojani.
    Gradonačelnik je istaknuo kako će Grad Čazma sufinancirati sve projekte na obnovi naših kulturnih objekata.

Nogometni savez BBŽ uputio je apel nogometnim klubovima s područja BBŽ slijedećeg sadržaja:

Obraćamo se nogometašima i nogometašicama kao i svim sportašima na području Nogometnog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije koji su zainteresirani baviti se zvanjem nogometnog suca kako je u planu organizacija tečaja za nove nogometne suce u organizaciji zbora nogometnih sudaca Bjelovarsko-bilogorske županije. Apeliramo na klubove da pošalju svoje predstavnike na tečaj jer će se time i klubovima olakšati zbog manjih troškova suđenja jer će suci biti iz njihovih sredina. Posebno se apelira na klubove sa područja Daruvara, Garešnice, Čazme i Grubišnog polja jer s toga područja ima jako mali broj sudaca stoga se na njihove utakmice moraju delegirati suci iz Bjelovara čime im se povećavaju troškovi.
    Na tečaj se mogu javiti svi zainteresirani i zainteresirane sa navršenih 16 ( šesnaest ) godina sve do 40 ( četrdeset ) godina starosti. Tečaj će se organizirati u 02. mjesecu 2012. godine. Zainteresirani se o svemu mogu obratiti Tajniku Zbora nogometnih sudaca gospodinu Ivanu Tomić na broj mobitela 098 / 703 – 043.

    Rasporedom dodijeljene pomoći prema Odluci Vlade RH donesenoj 15. studenog prošle godine, Bjelovarsko – bilogorska županija druga je po visini dodijeljenog iznosa.
    Riječ je o 4.286.671,21 kune, koliko iznosi 3,678 posto od ukupno prijavljene štete na poljoprivrednim kulturama veće od 60 posto. Prijavljena šteta, na temelju podataka povjerenstava općina i gradova, iznosila je 116,5 milijuna kuna. Štetu su prijavile fizičke i pravne osobe iz 5 gradova i 17 općina Bjelovarsko – bilogorske županije. Pravne su osobe prijavile 5,5 milijuna štete, dok su fizičke prijavile 106 milijuna.
    Većina gradova i općina već je uputila dodijeljena sredstva krajnjim korisnicima, a u roku od 30 dana dužni su Ministarstvu poljoprivrede podnijeti izviješće o isplatama.

Grad Čazma dobio je Euro info-točku u Gradskoj knjižnici Grada Čazme. Euro info-točka je dio projekta ''Europa u Hrvatskoj'' koji je usmjeren edukaciji i informiranju hrvatskih građana u području europskih integracija na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Pozivaju se svi zainteresirani građani da posjete Gradsku knjižnicu Grada Čazme te da se putem raznovrsnih sadržaja (Interneta, brošura i raznih pisanih sadržaja) informiraju o Europskoj uniji i euro integracijskom procesu.

IME: Tina
STAROST: 5 mj.
SPOL: Ž
VELIČINA: Mala

Mlada kujica, stara oko 5-6 mj., crnog plašta i narančaste njuškice i obrva. Dobrica je, mila i odana. Voli sve ljude, a naročito djecu. 
Ne laje čak ni na poštara.

"Rodila sam se u Ćurlovcu prije 5-6 mjeseci. Ah, moram se pohvaliti, moja mama je dobermanka. Čistokrvna. A tata... E to ne znam. Gospodina nisam upoznala.
Doselila sam u Šapino dvorište sa svoje dvije sestrice čim smo prestale sisati. Rastanak od mame je za mene bio jako tužan. Nitko me više nije znao tako lijepo prigrliti i grijati kao moja mama. Čula sam da se i ona odselila iz Ćurlovca, a moje sestrice su već pronašle svoj dom. Zbog toga se često, u gomili ovih pasa, osjećam usamljeno. 
Vidjela sam da ljudi dolaze i biraju psiće koje žele udomiti. Čini mi se da biraju psiće slične sebi. Ja sam sigurna da negdje postoji netko usamljen kao ja i da treba nekog odanog kao što može biti samo dobermankina djevojčica. Takvoga ja čekam. A kada dođe nitko od nas dvoje nikada više neće biti ni tužan ni usamljen.

Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, dva dana u godini, 1. i 2. studenog vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima: to su blagdan Svih svetih i Dušni dan. Ne tek uspomena, nego i zapretana vjera u prekogrobni život i Božju nagradu daje pravi smisao ovim danima i onomu što u njima činimo.

Prve zabilježene povijesne tragove blagdana Svih svetih nalazimo u 4. stoljeću. Crkva je od svojih početaka jednom godišnje slavila sve svete mučenike. Crkva, dapače, od samih početaka u bogoslužju (liturgiji, misi) imenom spominje svoje mučenike. Kako je broj mučenika i drugih svetaca vremenom narastao, pa ih je bilo nemoguće sve nabrojati, Crkva ih je mnoge od njih razvrstala u kalendar, slaveći njihov spomendan u određeni datum. No i tu se našla samo manjina svetaca pa zato uvodi blagdan Svih svetih. "Pod izrazom "svi sveti", ne misli se samo na osobe koje su službeno proglašene svetima. Mnogo je veće mnoštvo onih koji nisu stavljeni ni na oltar ni u kalendar, a u životu su ostvarili velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Upravo te želi Crkva počastiti blagdanom Svih svetih. Takvih je zasigurno bilo i ima i u našoj blizini. Neupadljivi, zaboravljeni ljudi koji su savjesno obavljali svoj posao i dužnosti, često podnosili nepravde, pokorom i trpljenjem zadovoljili za svoje grijehe i svjedočili veliku požrtvovnost: majke, očevi, vrsni radnici svake ruke, liječnici, branitelji domovine i ljudi svih zanimanja.... svi oni pripadaju mnoštvu svetih i njima je posvećen blagdan Svih svetih. Crkva poziva sve ljude da ih se sjete, da im se zahvale i preporuče. To je prvi smisao posjeta grobovima.

Ja sam Lili. Svi ste već čuli za onaj obrazac ponašanja - voljena, najdraža ljubimica odluta s prijateljem iz susjedstva i kada se vrati nađe zatvorena vrata, mrke poglede i "marš"... Svijet mi se srušio... Nikada, baš nikada to ne bih napravila mojim gazdama. Čak ih i sada volim. Kod "Foruma" sam 4 dana plakala i danju i noću. Svi su me željeli hraniti, ali nitko povesti kući. A tada su došli Goran i Goga i - evo mene u Šapi! Tu sam donijela na svijet mog malog sina. Voljela sam ga više od ičega. Ali kada je porastao - odveli su ga udomitelji. Svijet mi se srušio po drugi puta. Sad šetam po dvorištu, čekam i maštam... Želim veselu obitelj, djeca i mace ne smetaju (ovo zvuči kao da iznajmljujem stan). Ustvari da - meni odgovara i stan.
Ako me želiš udomiti - nazovi Šapu!

Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (“Narodne novine” 57/11) i Programu Javnih

potreba u socijalnoj skrbi u 2011. godini (“Službeni vjesnik” Grada Čazme 51/10), te

sukladno Odluci Gradonačelnika o dodjeli pomoći za ogrjev u 2011. godini, Upravni odjel za

društvene djelatnosti i unutarnji nadzor Grada Čazme raspisuje

JAVNI POZIV

za ostvarivanje prava na pomoć za ogrjev u 2011. godini

Članak 1.

Upravni odjel za društvene djelatnosti i unutarnji nadzor objavljuje javni poziv za

prikupljanje zahtijeva za ostvarivanje prava za pomoć za ogrjev u 2011. godini.

Socijalno najugroženijima osobama jednom godišnje osiguravaju se drva za ogrjev u

protuvrijednosti 950 kuna, i to nabavom drva i prijevozom istih na adresu korisnika.

Pravo na pomoć za ogrjev mogu ostvariti:

1. korisnici pomoći za uzdržavanje Centra za socijalnu skrb Čazma ukoliko

- imaju prebivalište na području Grada Čazme

- nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu šumu

- su starije životne dobi ili radno nesposobni

Svi korisnici pomoći za uzdržavanje dužni su donijeti

- popunjeni obrazac zahtijeva – može se dobiti u Gradskoj upravi ili web stranici

- kopiju osobne iskaznice

- Rješenje Centra za socijalnu skrb

- Posjedovni list za sve punoljetne članove kućanstva (Iz Ureda za katastar)

- Uvjerenje o nesposobnosti za rad za osobe mlađe životne dobi – medicinska

dokumentacija

2. ostale osobe lošijeg imovinskog stanja prema sljedećim kriterijima:

- prebivalište na području Grada Čazme

- da mjesečni prihodi po članu kućanstva iznose manje od 500 kuna

- nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu šumu

- da su osobe starije životne dobi ili radno nesposobni

Sve ostale osobe lošijeg imovinskog stanja dužni su donijeti:

- popunjeni obrazac zahtijeva – može se dobiti u Gradskoj upravi ili web stranici

- kopiju osobne iskaznice podnositelja zahtjeva

- uvjerenje Porezne uprave o prihodima za 2010. godinu za sve članove

kućanstva ili zadnji odrezak mirovine (za umirovljenike)

- Izjava o sastavu zajedničkog kućanstva (može se dobiti u Gradskoj upravi ili

web stranici Grada Čazme)

- Posjedovni list za sve punoljetne članove kućanstva (Iz Ureda za katastar)

- Uvjerenje da se osoba vodi u evidenciji nezaposlenih osoba pri HZZ (za

nezaposlene osobe)

- Uvjerenje o nesposobnosti za rad za osobe mlađe životne dobi – medicinska

dokumentacija

- po potrebi ostala dokumentacija na zahtjev Gradske uprave

Ukoliko u istom kućanstvu stanuje više korisnika pomoći za uzdržavanje Centra za

socijalnu skrb ili više podnositelja zahtjeva lošijeg imovinskog stanja, pravo na pomoć za

ogrjev može ostvariti samo jedan korisnik u jednom kućanstvu.

Članak 2.

Ovaj Javni poziv otvoren je od 20.09. do 30.09.2011. godine.

Zahtjevi se podnose isključivo na propisanom obrascu te se dostavljaju na adresu:

Grad Čazma, Upravni odjel za društvene djelatnosti i unutarnji nadzor, Trg Čazmanskog

kaptola 13, 43 240 Čazma poštom ili osobno.

Nepotpuni zahtjevi ili zahtjevi pristigli izvan roka neće se razmatrati.

Komunalije Čazma planiraju nabavku kanti za korisni otpad i za preostalih 56% kućanstava na čazmanskom području te za dodatno vozilo. Naime, dodjelom druge kante, iz prigradskih naselja otpad će se morati odvoziti dva puta na tjedan, za što je nužno još jedno vozilo. Njegovom nabavkom otvara se mogućnost i za dodatno razvrstavanje otpada, odnosno uvođenje i kante za bio-otpad. Na taj bi način Čazma, koja već sada u tome prednjači, ispunila uvjet EU kojim se određuje da se do 2020. u Hrvatskoj sortira 50% otpada. U Čazmi se trenutačno sortira oko 15%. Nabavku kanti i vozila Komunalije će kandidirati pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Na vodocrpilištu Milaševac ugrađena je nova pumpa vrijedna 500.000 kuna. Najveće je to ulaganje od izgradnje postrojenja. Na pravcu Donji Draganec – Komuševac postavljeno je oko 1 km vodovodnih cijevi. Paralelno s njima, mijenja se i plinska mreža.

Završen je plinovod u Derezi te slijedi ishođenje uporabne dozvole.

Ovaj tjedan počet će izmjena neispravnih sijalica javne rasvjete.

Od 1. listopada Dječji vrtć “Pčelica” radit će do 18 umjesto do 20 sati kao što je to bilo do sada. Razlog skraćenju radnog vremena je nedovoljan broj djece u vrtiću u večernjim satima.

Gradska knjižnica Slavka Kolara održat će Dan otvorenih vrata za predškolce, u subotu 24. rujna, u sklopu programa poticanja rane pismenosti.

U Čazmi je uspješno održana turistička berba grožđa u kojoj su sudjelovali turisti iz Zagreba. Turistička zajednica priprema se za garešnički sajam i ivanićku Bučijadu, na kojoj će nastupati zajedno s drugim gradovima iz moslavačke regije.

U Gradu Čazmi održan je sastanak kojemu su, uz gradonačelnika, Dinka Piraka i predstavnike čazmanskih Komunalija, sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu BBŽ, Želimir Curiš, te konzultanti za pretpristupne i pristupne fondove Europske unije.

Za područje BBŽ izradit će se tehnička i financijska studija postojećeg stanja vodovodne mreže na temelju koje će se odrediti potrebna pomoć za potpunu realizaciju vodoopskrbe.

U sljedeća 3 mjeseca analizirat će se komunalna poduzeća te procjenjivati mogućnost primanja takve financijske pomoći te održivost projekta kroz dugogodišnje razdoblje.

- Drago nam je da je došlo do ovog sastanka jer voda sve više postaje strateški resurs. Sve su prisutniji problemi s vlastitim bunarima te je izgradnja vodovoda apsolutni prioritet, rekao je gradonačelnik Pirak, istaknuvši dobru suradnju s Bjelovarsko-bilogorskom županijom i Hrvatskim vodama u pitanjima vodoopskrbe.

Sezona branja grožđa i spremanja mošta u vinske podrume na samom je vrhuncu pa        preventivno upozoravamo   građane na opasnosti koje prijete u vinskim podrumima za vrijeme vrenja mošta zbog mogućnosti trovanja ugljičnim dioksidom.
Alkoholno vrenje je proces u kojem se nizom biokemijskih procesa u metabolizmu kvasca razgrađuje šećer i pretvara u alkohol i CO2(ugljični dioksid) - plin teži od zraka koji se nakuplja u donjim dijelovima slabije ventiliranih podruma. Ovisno o površini podruma, istiskuje zrak u gornje slojeve, tako da dolazi do situacije da kisik neophodan za disanje postaje nedostupan.

U slučaju da u podrumu ima mnogo ugljičnog dioksida, zbog pomanjkanja kisika može doći do gubitka svijesti i smrti.

 Podrume treba prozračivati  te  se ne preporuča se samostalan ulazak u vinski podrum. U sredini zasićenoj ugljičnim dioksidom udisaju postaju sve duži, jer  organizmu nedostaje kisika pa zbog toga može doći do gubitka svijesti pa i smrti.
Prisutnost ugljičnog dioksida u podrumu može se utvrditi paljenjem svijeće, a ugasi li se ona odmah znak je da u podrumu ima više ugljičnog dioksida, pa ga je potrebno prozračiti.
Osim toga, osobe koje su konzumirale alkohol u većoj mjeri  također ne bi smjele ulaziti u podrum, jer je bitno smanjena sposobnost rasuđivanja i takve osobe ne prepoznaju opasnost kojoj se izlažu.

Pravo na subvencioniranje troškova mjesečne karte za prijevoz učenika i studenata, u iznosu 10%, imaju učenici srednjih škola zanimanja kojih nema u Srednjoj školi Čazma, i svi redovni studenti s prebivalištem na području Grada Čazme, koji ne ostvaruju pravo na naknadu za prijevoz iz nekih drugih izvora. Za tu je namjenu u gradskom proračunu osigurano 90.000 kuna. Studenti mogu ostvariti kredit za troškove školarine i ostale troškove tijekom školovanja (smještaj, prehrana, studijska putovanja, udžbenici i oprema), za čitavo vrijeme trajanja studija, a maksimalno do 7 godina.Subvencija iznosi 100% kamate za vrijeme cijelog korištenja kredita. U istom vremenu traje i otplata kredita. Ovisno o kreditnoj sposobnosti roditelja studenta, moguće je ostvariti kredit u banci do maksimalno 40.000 Eura. Pravo na studentski kredit mogu ostvariti svi državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na području grada Čazme ukoliko su  redoviti ili izvanredni studenti preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija u Hrvatskoj i inozemstvu, a, sukladno uvjetima banke, i učenici srednjih škola.

Grad Čazma će i ove godine subvencionirati kupnju udžbenika za učenike Osnovne škole Čazma.

Financijsku pomoć pri kupnji udžbenika ostvaruju obitelji s prebivalištem na području Grada Čazme, s troje ili više djece koja pohađaju osnovnu, srednju školu ili su redovni studenti, a ne ostvaruju pravo na pomoć za besplatne udžbenike iz državnog proračuna. Pomoć se može ostvariti za treće i svako sljedeće dijete u obitelji koje pohađa Osnovnu školu Čazma. Grad će sufinancirati troškove kupnje udžbenika u jednokratnom financijskom iznosu od 500 kuna po djetetu. Za sufinanciranje kupnje udžbenika Proračunom je ukupno predviđeno 40.000 kuna.

Detaljnije informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Čazme, na broju telefona 771-193.

U Velikoj Dapčevici kod Grubišnog Polja, policijski službenici su prilikom redovne kontrole prometa zaustavili Renault Megane pulskih registracijskih oznaka koji je vozio brzinom od 134 km/h gdje je brzina kretanja ograničena prometnim znakom na 60  km/h. 34-godišnji vozač Renaulta je uhićen, te je uz optužni prijedlog predan na Prekršajni sud Daruvar, stalna služba u Grubišnom Polju gdje mu je nakon saslušanja određena novčana kazna od 2 000 kn te je pušten na slobodu.    

Bjelovarsko – bilogorska županija i Udruga obitelji poginulih branitelja Domovinskog rata RH – Kusonje 91.-93. BBŽ ove godine, 8. rujna organiziraju obilježavanje 20- te GODIŠNJICE TRAGIČNE POGIBIJE DVADESETTROJICE HRVATSKIH DOMOLJUBA U KUSONJAMA PORED PAKRACA.  

u četvrtak, 8. rujna 2011. godine.

P R O G R A M

      12,15 Polazak autobusa ispred zgrade BBŽ

na Groblje „Borik“

12,30

POLAGANJE VIJENACA I PALJENJE SVIJEĆA

Središnji križ na groblju Borik u Bjelovaru

U Velikom Trojstvu i Čazmi vijence će položiti posebna izaslanstva.

13,00 Polazak autobusa s Groblja Borik prema Rakovom Potoku

14,20 Okupljanje uzvanika kod spomen obilježja na Rakovu Potoku

14,40

POLAGANJE VIJENACA I PALJENJE SVIJEĆA  

NA SPOMEN OBILJEŽJU KOD  RAKOVA POTOKA

Obraćanje predstavnika Koordinacije udruga proisteklih

iz Domovinskoga rata grada Bjelovara.

MIROZOV

Vijence polažu predstavnmci udruga proisteklih iz Domovinskoga rata,

zakonodavne  i izvršne vlasti, regionalne i lokalne samouprave i dr.

15,00

MIMOHOD ISTINE

•                                        odlazak sudionika komemoracije do spomen obilježja na Rakovu Potoku do kapelice Male Gospe u Kusonjama

•  
•  

15, 50 Dolazak sudionika Mimohoda kod Kapelice Male Gospe u Kusonjama

    16,00

HIMNA  - HORKUD «Golub»

MINUTA ŠUTNJE

Pozdrav voditeljice komemorativnog skupa koja najavljuje polaganje i poziva predstavnike institucija i udruga koji polažu vijenac,

voditeljica Marta Mrzlečki

OTKRIVANJA SPOMEN PLOČE ZAHVALE DONATORIMA

SPOMEN PODRUČJA I KAPELICE „MALE GOSPE“;

POLAGANJE VIJENACA UZ KAPELICU MALE GOSPE

Vijence polažuobitelji i  predstavnmci udruga proisteklih iz Domovinskoga rata,

zakonodavne  i izvršne vlasti, regionalne i lokalne samouprave i dr.

- OBRAĆANJE UZVANIKA –

HORKUD «Golub»

17,00

MISA ZA DUŠE POGINULIH BRANITELJA

Oltar uz Kapelicu Male Gospe u Kusonjama

Misu će služiti bjelovarsko – križevački biskup

msgr. Vjekoslav Huzjak i požeški biskup msgr. Antun Škvorčević.

U želji da vlasnicima dječijih igrališta skrenu pozornost na potrebu dnevnih pregleda dječijih igrališta članovi Udruge hrvatski ratni veterani Bjelovar razveselili su djecu područne osnovne škole u Gudovcu pokraj Bjelovara tako što su im samoinicijativno obojili i prekontrolirali stanje sprava na igralištu ispred škole. Igralište koje tijekom školske godine služi  za izvođenje nastave tjelesnog odgoja ali i za igru djece prije i nakon škole nije prazno niti tijekom školskih praznika. Tad ga koriste djeca predškolskog i školskog uzrasta iz mjesnog odbora Gudovac kojima je ovo igralište jedino uređeno i sigurno mjesto za igru tijekom godine. Od učestalog korištenja i vremenskih utjecaja boja na spravama se oljuštila pa su ratni veterani ravnateljici nadležne III osnovne škole iz Bjelovara, Ljubici Zečić ponudili pomoć i u jednodnevnoj akciji obojili  dječje  igralište ispred područne škole u Gudovcu. Osim toga veterani su prilikom uređenja izvršili i dnevni pregled ispravnosti igrališta te su uočili male nedostatke koji nisu od sigurnosnog značaja za sigirnost djece ali ih treba otkloniti. Ovo je učinjeno prisjećajući se tragičnog događaja koji se dogodio ove godine u Popovači kada je jedno djete teško ozljeđeno nakon što je na sebe prekrenulo gol na školskom igralištu. Nekoliko djece u posljednjih pet godina stradalo je na školskim igralištima zbog neispravno postavljenih golova za rukomet ili nogomet kojih na ovom  igralištu nema. Akciju su osim hrvatskih ratnih veterana podržali i tvornica boja HEMPEL iz Umaga donacijom nekoliko kilograma visokokvalitetne boje Hempelin te Bjelovarski sajam d.o.o. koji je ustupio nekoliko kistova i ostalog alata potrebnog za bojanje. Kao i pred svaki ovogodišnji Sajam u Gudovcu veterani će i pred samo otorenje 19. Bjelovarskog sajma urediti cvijetnjake u stilu jesenskih plodova i tako nastaviti svoju akciju „Cvijet veterana za ljepši sajam“.

U noći s utorka na srijedu na dva mjesta u središtu Daruvara pojavili su se grafiti s prijetnjama smrću i psovkama upućeni sucu Bruni Mariću, kojem Hajduk zamjera loše suđenje i nanošenje štete u utakmici sa Splitom (1:1).

"Strašno! Nadam se da će se probuditi oni koji moraju riješiti taj problem, moraju to učiniti prije derbija Hajduka i Dinama jer tko zna što bi se moglo dogoditi u Splitu! Neka Dinamo i Hajduk sjednu za stol i smire tenzije i zaustave to ludilo jer se stvara ozračje linča. Kad smo razgovarali u utorak, Marić je plakao! Užasno se osjeća, bio je i kod psihologa. Prijetnja smrću strašan je pritisak na njega i njegovu obitelj", rekao je Marićev odvjetnik Vladimir Gredelj.

Ponuda mjeseca:

Glavni banner veličine 811x185 px  (rotirajuć, 5/1) sa slikom i textom po Vašoj želji + link koji vodi na Vaše web stranice:  

samo 900kn za 90 dana!

Info na 099/ 671-9742 ili 091/509-3086

Novoosnovana braniteljska udruga, Klub 2/105 iz Čazme, u subotu 20. kolovoza 2011. g. organizira svečano postrojavanje 2. bojne 105. pješačke brigade kod ribarske kuće (na ribolovnoj vodi “Vustje”) u Čazmi, s početkom u 10,00 sati. Organizaciju podupire i sufinancira Grad Čazma.

Više informacija – predsjednik Kluba, pukovnik Ivan Frljužec, 098/847-692

IME: Đino

SPOL: M

STAROST: 08/03/2011

VELIČINA: Mala

Tri psića, stara oko 4-5 mjeseci, srednjeg rasta, narančastog krzna, dugonogi ,dobri i lijepi, cijepljeni i očišćeni . "Ja sam Đino. Imam brata blizanca Dinu. Isti smo pa njegova slika nije potrebna. Kažu da mora da smo "jednojajčani". Nemam pojma, nisam provjeravao. Imama i sekicu Minu. Ona je isto stara i isto narančasta, ali je malo manje mršava. Mi smo ju čuvali i skoro svu hranu koju bismo dobili, njoj smo davali. Ipak je ona curica, a mi smo dečki. Nas su ostavili kraj groblja, znajući da tamo dolaze ljudi meka srca i raznježeni. Istina, zato smo i preživjeli. Spasilo nas je i to što smo se držali kao ekipa pa smo tako zajedno dospjeli i u Šapu. Sada više nismo ni gladni, ni žedni, a ni društvenog života nam ne nedostaje. Jako je zanimljivo. Dođi vidjeti kako je ovdje i, molim te, odvedi bar mene jer smo sada zbrinuti i možemo svaki svojim putem. Ako nas želiš udomiti - nazovi Šapu!"

Za financiranje budžeta od skoro 102 tisuća EUR-a javili su se na natječaj pod imenom „Friendship without borders through common values”. Cilj projekta, koji je  financiran u okviru prekograničnog programa IPA Madjarska-Hrvatska u visini od više od 90.000,- EUR-a je obostrano prikazivanje i razvijanje prirodnih, građevnih i kulturnih vrijednosti regija projektnih partnera, a kroz to ojačavanje multikulturnih kontakta lokalnog stanovništva.

U okviru projekta od kolovoza 2011. do srpnja 2012. godine razmjenjuju se informacije o kulturnim i prirodnim naslijedstvima regija projektnih partnera, a kulturne i umjetničke grupe će se prikazivati u okviru velikih manifestacija. Radi razvijanja osobnih kontakta i formiranja multikulturne regije djeca će se upoznati s materijalnom i nematerijalnom baštinom svakog partnera u okviru umjetničko-likovnih kampova s obje strane granice. Pored toga, izrađuje se zajednička web stranica (www.hu-hr-friendship.eu) i izradit će se strategija dugoročnog održavanja suradnje i naslijedstva.

Projekt se bazira na širokom partnerstvu: pored glavnog partnera - Foglalkoztató ZalA-KAR Nonprofit Közhasznú Kft – i projektnih partnera (Grad Čazma, Medjimurska Županija i Kulturni Centar, Biblioteka i Muzej Gróf Festetics György iz Hévíza) u pripremi i realiziranju projekta sudjelovat će 20 pridruženih partnera. Ove udruge su stekle značajna iskustva na području otkrivanja i prikazivanja lokalnih vrijednosti, kao i na području organiziranja kulturnih programa. Široko i aktivno partnerstvo efikasno sudjeluje u postizanju ciljeva projekta, u proširivanju međusobnih multikuturnih odnosa u zajedničkoj, pograničnoj i prekograničnoj regiji.

Do prvog rujna otvoreni su natječaji Ministarstva turizma za dodjelu bespovratnih financijskih potpora razvojnim turističkim projektima. Potpore se dodjeljuju za više različitih programa, a među njima su primjerice: Zelena brazda“ –namijenjen poticanju razvoja posebnih oblika turizma na kontinentu, „Izvorni suvenir“ – za poticanje unapređenja izrade i plasmana izvornih suvenira, „Eko proizvod“ – program poticanja plasmana certificiranih ekoloških proizvoda u turizmu „Promocija zanimanja“ – program poticanja obrazovanja i obuke kadrova u ugostiteljstvu i turizmu, „Javna turistička infrastruktura za strukturne fondove EU“ – program pripreme javne turističke infrastrukture za strukturne fondove EU. Dodjeljuju se potpore u visini od 100.000 – 150.000 kuna.

Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, sjećajući se 5. kolovoza 1995. kada je u akciji Oluja oslobođen grad Knin, središte srpske pobune od početka 90-ih.Akcijom Oluja oslobođeno je oko 11 tisuća četvornih kilometara okupiranog područja, a oslobađanje Knina bila je kruna akcije. Akcija je počela u petak, 4. kolovoza, u pet sati. Građanima srpske nacionalnosti s okupiranih područja Knina, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje porukom se obratio tadašnji predsjednik države dr. Franjo Tuđman, pozvavši ih da ostanu u svojim kućama. U ranim večernjim satima 4. kolovoza javnost je upoznata s time da akcija teče prema planu. Te večeri Hrvatska vojska i policija oslobodile su Sveti Rok, svega su nekoliko kilometara od Knina koji je u okruženju, kao i više gradova na okupiranim područjima. U subotu, 5. kolovoza, točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava. Hrvatska vojska i policija oslobodile su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrliku, Primišlje kraj Slunja te više prometnica. Oslobođena je i Dubica te su hrvatske snage došle na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH. U nedjelju, 6. kolovoza, stigle su vijesti o oslobađanju Plaškog, Ličkog Osika i Vrhovina, Obrovca, Korenice, Slunja, Plitvica... Dan kasnije, 7. kolovoza, tadašnji ministar obrane Gojko Šušak objavio je da je, nakon 84 sata, akcija Oluja u bivšim sektorima sjever i jug završena. Poginulo je 174 i ranjeno 1430 pripadnika hrvatskih snaga.

Pozivamo Vas na Ploščičko mašinjanje-manifestaciju tradicijske kulture i seoskih običaja, koja će se održati u nedjelju, 7. kolovoza u Staroj Ploščici. Bit će tu-osim bogate ponude hrane i suvenira, i natjecanja u guranju bala sijena,gašenja vatre i potezanja užeta, a održati će se i ploščićki rally. Ako na ovu manifestaciju dođete poslije 14 sati, organizator će Vas počastiti i ručkom!

Ljetna akcija oglašavanja na news portalu Grada Čazme. Glavni,rotirajući banner (811*185 pixella), mjesec dana, 750kn! Ukoliko želite isti ovaj oglas na 6 mjeseci, to će vas stajati samo 3500kn! 12 mjeseci= 6800kn! Uz ovo više nego 50% sniženje cijena, uz vaš oglas na news portalu Grada Čazme, dobit ćete istovjetan oglas potpuno besplatno na news portalu Grada Daruvara!

Info na:

facebook profil news portala Grada Čazme

mail: urednistvo@cazma.org

mobitel: 091/509 3086

Prema riječima Zapovjednika JVP Zabok gospodina Dražena Sinkovića požar su gasila sva Dobrovoljna vatrogasna društva sa područja Zaboka kao i JVP Zabok zajedno sa ispostavama Klanjec i Marija Bistrica. U ispomoć su samoinicijativno stigli i pripadnici DVD-a Sveti Križ Začretje. Požar je pod kontrolu stavljen oko podneva kad više nije bilo širenja niti opasnosti za okolne objekte a ugašen je oko 19 sati kad je na požarištu uspostavljeno dežurstvo jer se još uvijek dimi iz bala filčeva koje su gorjele. U današnjem razgovoru sa gospodinom Anđelkom Švaljekom, direktorom Regeneracije saznali smo da je požar uništio dio hale za pripremu sirovine za proizvodnju filčeva. Pošto očevid još nije gotov pretpostavlja se da je do požara došlo uslijed mehaničkog kvara koji je prouzročio iskrenje i zapaljenje sirovina. Sama postrojenja nisu pretrpjela prevelika oštećenja ali ih treba preseliti u drugu halu. Proizvodnja je nakon požara svedena na obim od svega 25% punog kapaciteta i tim kapacitetom će se raditi oko mjesec dana dok se ne dovrši preseljenje postrojenja.

Osim uz raznorazne sportske i kulturne događaje, Dan Grada Čazme obilježio se i Kotlijadom-natjecanjem u kuhanju fiš paprikaša. Okupio se tu pozamašan broj kuhara- što amatera, što profesionalaca,  koji su unatoč lošem vremenu pripravili čak 25 kotlića fiš paprikaša. Natjecanje ne bi bilo natjecanje da se tu nije borilo i za prestiž najboljeg majstora u pripravljanju fiša, što je na kraju donijelo i neke razmirice na relaciji natjecatelji-sudačka komisija-organizator. Naime, na sam ocjenjivački sud i njegovu kvalitetu potužio se jedan od natjecatelja- Božidar Miodragović, inače i sam vrsni kuhar i predsjednik Udruge kuhara Grada Bjelovara. On nam je naime u telefonskom razgovoru rekao kako smatra da je ocjenjivački sud u mnoštvo točaka pokazao nestručnost prilikom ocjenjivanja, što je kulminiralo odabirom-kako kaže, 'bezbojnog' fiša kao najboljeg na ovom natjecanju. Kako bi Miodragović utvrdio stručnost sudaca, kako kaže, iz svog je kotlića ulio fiš paprikaš u dva tanjura i predao ih na ocjenjivanje. Zanimljivo, jedan je tanjur kvalitetom fiša zaslužio četvrto mjesto, a drugi nije bio ni među prvih deset. Kako je to moguće, s razlogom se pita Miodragović. 

O natjecanju u kuhanju fiš paprikaša i sudačkoj komisiji upitali smo i jednog od organizatora natjecanja-Franju Jagatića,predsjednika čazmanske TZ. Na pitanje o samom natjecanju odgovorio nam je kako je TZ svjesna eventualnih organizacijskih nedostataka i da iz godine u godinu nastoje Kotlijadu podići na višu razinu,čemu svjedoči i dosad najveći broj kotlića, a što se tiče izbora sudaca, Jagatić je dodao da ne mogu natjecatelji odlučivati tko će biti u sudačkoj komisiji, u kojoj je-usput budi rečeno,bio i europski prvak u kuhanju gulaša na natjecanju 'Novinarski kotlić', Zdravko Andri. 

U tome je u pravu, daleko od toga, ali sve ovo ne bi bilo toliko zanimljivo da iz istog kotlića 3-4 decilitra fiša osvoji četvrto mjesto, a drugih 3-4 decilitra ne zasluži ni ulazak među prvih deset.

Župan Bjelovarsko bilogorske županije Miroslav Čačija proglasio je elementarnu nepogodu zbog suše na području županije na poljoprivrednim kulturama zbog visokih temperatura i nedostatka oborina.Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, obavještava poljoprivrednike i ostale građane koji su pretrpjeli štete od suše da mogu podići obrasce prijave šteta i štetu prijaviti od 25.07. do 08.08. 2011. u vremenu od 8 do 14 h u prostorijama Grada Čazme, Trg Čazmanskog kaptola 13, uz obavezno predočenje osobne iskaznice.

Mole se građani da štete prijave u navedenom roku, kako bi gradsko povjerenstvo zbirno izvješće o nastalim štetama moglo proslijediti županijskom povjerenstvu.

“Između Ivanić Grada i Bjelovara prolazi cesta brežuljkastim krajem, da se uzdigne na jedan od izdanaka Moslavačke gore gdje se smjestila Čazma, odakle je prostran pogled na kraj uz rijeku Česmu (...)” – ulomak iz teksta Anđele Horvat, Pogled na značenje Čazme i čazmanskog kraja u minulim vjekovima, objavljenom u monografiji Čazma u prošlom mileniju, u izdanju Disputa, Zagreb, 2001. godine. U tekstu se dalje navodi kako je Čazma staro naselje koje je u prošlosti imalo širok značaj, budući da su u njoj svojevremeno rado boravili ljudi visokog položaja – hercezi, biskupi i banovi, a tu se nalazio i Čazmanski kaptol. Čazma je imala i stratešku ulogu te su je poharali Tatari, a Turci su preko nje htjeli osvojiti Zagreb. Na temeljima burne i sjajne prošlosti, Čazma se izgradila u regionalno središte tog dijela Moslavine, s privrednim, kulturnim, gospodarskim i turističkim potencijalima koje sve bolje iskorištava. Čazma danas poznata je po netaknutoj prirodi – raju za rekreativce, lovce i ribolovce ili jednostavno ljubitelje prirodnih ljepota; bogata je kulturnim nasljeđem i ljudima koji njeguju stare običaje; na daleko je poznata po jednoj od najljepših crkvenih građevina u Hrvatskoj – Crkvi sv. Marije Magdalene, jednoj od rijetkih župnih crkvi u nas s dva tornja i tako zanimljivom poviješću nastanka, te još mnogo toga. Vjerujemo, zajedničko je razmišljanje svih čazmanaca i stanovnika prigradskih naselja da iz bogate ponude prirodnih dobara i mogućnosti izvučemo najbolje, da Čazmu povežemo brzim i kvalitetnim prometnicama s ostalim dijelovima Hrvatske i šire, kako bismo mogli ugostiti posjetitelje iz svih krajeva i pružiti im što veći užitak boravka u našemu kraju. Pozivamo sve vas koji još niste posjetili Čazmu da dođete, upoznate naše ljude i krajeve i kući ponesete samo najljepše uspomene.

U povodu Dana grada, Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma organizira Kućni pARTy – književnost & rock 'n' roll,  javno čitanje na Ljetnoj sceni Knjižnice.Sudjeluju: Slađan Lipovec, Hrvoje Kovačević, Danijela Stanojević Majerić, Radovan Dožudić, Katica Kovrlija, Vedran Premuž.Kućni pARTy održat će se u petak, 15. srpnja 2011. u 19,30 sati.Poslije čitanja slijedi afterparty s DJ Torom i DJ Vedranom.

Davor Dretar Drele suočit će se danas sa svojim najvećim strahom i vinuti se u nebeske visine iznad Hrvatskog Zagorja.

Narodni radio, čije je Drele zaštitno lice, prije godinu dana doživio je programske izmjene kojima je osvježen i moderniziran. Tim se povodom Drele usudio skočiti sa Šibenskog mosta. Sutra, godinu dana kasnije, rođendan je odlučio proslaviti letom balonom.

Dreletova adrenalinska proslava ne bi bila toliko neobična da mu visina nije jedan od najvećih neprijatelja.

Zagorski bregi imat će zadaću svojom ljepotom Dreletu odvlačiti pažnju od činjenice da se nalazi u pletenoj košari zavezan za svileni balon stotinama metara iznad zemlje.

Bit će to rođendan za pamćenje!

www.mojzagreb.info

Od 1. kolovoza Komunalije Čazma dodijelit će novu kantu za otpad mještanima triju naselja: Čazme, Gornjeg Draganca i Grabovnice. Riječ je o kanti za tzv. korisni otpad, odnosno papir, foliju, najlon i sl. Takvoga se otpada na godinu skupi i do 500 t, a sada će ga zbrinjavati bjelovarska Sirovina. Komunalni će se otpad u tim naseljima odvoziti jednaput na tjedan, dok će drugi odvoz biti rezerviran za novu kantu. Cijena komunalnog otpada neće se mijenjati, a ostala će naselja novu kantu dobiti do kraja godine.

Proveden je natječaj za gradnju nerazvrstanih cesta Ministarstva regionalnog razvoja. Najpovoljniji ponuđač je Poduzeće za ceste.

Kroz mjesec dana počet će izmjena javne rasvjete u središtu grada, odnosno postavljanje štednih žarulja.

Centar za kulturu priprema izložbu u povodu 10. obljetnice Galerije Anton Cetín, čije će otvorenje biti u sklopu Dana Grada Čazme, u petak, 22. srpnja.

U subotu, 16. srpnja, proizvođači tradicijskih i domaćih proizvoda s čazmanskog područja i kulturno-umjetničko društvo gostovat će na sajmu u Hevizu u sklopu projekta IPA – prekogranična suradnja.

Centar za kulturu sudjeluje i u pripremama za Zapovijed pod lipom, tradicionalnu manifestaciju koja se održava ovoga vikenda, 8., 9. i 10. srpnja u Mikloušu.

U Knjižnici će se danas otvarati ponude za dogradnju i obnovu toga objekta te je u pripremi tradicionalni Kućni party, čitanje poezije u Knjižnici, koje se već nekoliko godina održava u sklopu Dana Grada.

U DV “Pčelica” 33 je novoupisanih te će sljedeću pedagošku godinu ukupno pohađati 127-ero djece. Nema liste čekanja, a drugi krug upisa održat će se potkraj kolovoza.

U suradnji sa Srednjom školom, uređuje se okoliš vrtićke zgrade.

Dodijeljeno je 50 priznanja. Iako svaki dobrovoljni davatelj čini djelo vrijedno hvale, neki se svojom ustrajnošću posebno ističu. Među takvima je Višnja Čanković, koja je krv dala 55 puta i Dragica Grandverger, sa zavidnim brojem davanja od 35. Među muškarcima to su Ivan Čatović i Marijan i Tihomir Rovišćanec, koji su 50-erostruki darivatelji te Đuro Šalamunec, koji je svoje priznanje zaslužio 75-erostrukim darivanjem dragocjene tekućine.

Tijekom ove godine, u Čazmi i Ivanskoj provedena su dva dobrovoljna davanja krvi na kojima su prikupljene 184 doze, odnosno gotovo 83 litre krvi. Do kraja godine, dobrovoljni davatelji, stari i novopridošli, bit će dobrodošli još dva puta. Trenutačno je u Gradskom društvu Crvenoga križa Čazma registrirano 250 dobrovoljnih davatelja, uglavnom s područja Čazme i Ivanske te nekolicina iz Štefanja.

“Mala buvlja pijaca” namijenjena je djeci i mladima do 18 godina, a održavat će se jedanput na mjesec, nedjeljom, na čazmanskoj gradskoj tržnici.

U DND-u naglašavaju kako je riječ o isključivo upotrebljivim stvarima koje se mogu donijeti kako bi se nešto zamijenilo ili povoljno kupilo i prodalo, a ne o dobrom načinu rješavanja neupotrebljivog. DND Čazma želi potaknuti mlade na međusobnu solidarnost i konkretno stvaranje alternative potrošačkom društvu. Takvim akcijama pokazuje se da nismo nemoćni i da možemo pomoći sebi i drugima te odličan način poticanja djece da postanu financijski odgovorne osobe – smatra predsjednica DND-a Čazma, Gordana Jančić.

Bjelovarsko-bilogorska županija dodijelila je instrumente i opremu te novčana sredstva, ukupno u vrijednosti 35.000 kuna, na županijskim smotrama najbolje ocijenjenim kulturno – umjetničkim društvima. Radi se o 18 društava koja će županiju predstavljati na državnim smotrama, a među njima je i KUD “Graničar” iz Čazme koji je nagradu dobio za nastup na dječjoj smotri folklora.

Prema riječima predsjednice Zajednice KUD-ova BBŽ, Jadranke Kruljac Sever, organizacija smotri samo je jedna od zadaća Zajednice. Uz osam smotri godišnje organiziraju se tematski seminari sviranja tradicijskih glazbala koji su naišli na velik odaziv. Rad i aktivnosti Zajednice prepoznao je Hrvatski sabor kulture, a rezultat je izvrsna suradnja u svim organizacijama i potpora sudionicima na državnim natjecanjima. Zajednica organizira smotre pjevačkih zborova, amaterskih kazališta, puhačkih orkestara, izvornog, dječjeg i koreografiranog folklora te malih vokalnih sastava. Dodijeljena glazbala, istaknula je, poslužit će za daljnje njegovanje tradicijske baštine i još bolje uspjehe na smotrama.

S obzirom na to da nam je vruće ljeto pred vratima, odlučili smo ohladiti cijene oglašavanja! Naime, Vašu tvrtku možete oglašavati na našem portalu za samo 75 kuna!

Više informacija možete dobiti kod naših kolega u marketingu na mail:

urednistvo@cazma.org

ili na mobitel:

091/509-3086

Ujedno, ako nemate posao, a htjeli biste se baviti marketingom, kontaktirajte nas, mi imamo honorani posao za Vas!

U Ulici kralja Tomislava, Moslavačkoj i drugim ulicama u središtu Čazme postojeće sijalice javne rasvjete zamijenit će se štednima. Ukupna vrijednost projekta je 360.000 kuna, a s oko 200.000 kn sufinancirat će ga Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U tijeku je priprema projektne dokumentacije za provedbu javne nabave.

Zamijenjene su neispravne sijalice javne rasvjete u suradnji Komunalija i Javne vatrogasne postrojbe Grada Čazme. Zamijenjeno je 80 rasvjetnih tijela.

Izrađene su autobusne kućice za ulicu Milana Novačića te prigradska naselja Lipovčane i Vagovinu. U tijeku je priprema podloge za njihovo postavljanje. Izrada i postavljanje 5 autobusnih kućica stoji oko 100.000 kuna, što se financira iz proračuna Grada Čazme. 

Turistička zajednica Čazma, u suradnji s Gradom Čazma i Centrom za kulturu sudjelovala je u obilježavanju Dana planete Zemlje koje je organizirala Turistička zajednica BBŽ, izložbom i simboličnim čišćenjem Garić grada u Podgariću.

Centar za kulturu Čazma, u suradnji s Dječjim vrtićem „Pčelica“ Čazma priprema izložbu u povodu obilježavanja 60. obljetnice postojanja vrtića. Otvorenje je 18. svibnja.

U Čazmi se, u kinodvorani Centra za kulturu, 14. svibnja održava 5. smotra malih vokalnih sastava BBŽ. U suradnji s Vrbovcem, Centar priprema izložbu Celestine Prohaska, u povodu Dana Grada Vrbovca. Uz Europski tjedan, u kinodvorani Centra za kulturu i u suradnji s Gradom Čazma, u srijedu, 11. svibnja održat će se predstava Bjelovarskog kazališta pod nazivom "Žabac Romeo i Žabica Julija", namijenjena djeci predškolske i školske dobi. U suradnji s Turističkom zajednicom, Centar je pripremio izložbu novinskih članaka o hrvatskom književniku Đuri Sudeti.

Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma u petak, 06. svibnja, priprema izložbu akademskog slikara Franje Matešina.

Na humanitarnoj akciji koju je proveo u suradnji s Crvenim križem, za djecu Japana, Dječji vrtić “Pčelica” Čazma prikupio je 1900 kuna. U suradnji s čazmanskom Srednjom školom, pripremaju akciju u kojoj će dodatno urediti svoj okoliš, odnosno obojati vanjski zid vrtićke zgrade.

Najmlađi Čazmanci, u suradnji s Crvenim križem, prikupljaju novac, odjeću i obuću te druge potrepštine za djecu Japana.

U to su ime na Gradskome trgu vrtićanci, čazmanske "Pčelice", održali prodaju unikatnih uskrsnih ukrasa kojoj su se odazvali mnogi Čazmanci.

U povodu Dana planete Zemlje ukrasili su svoj okoliš posadivši cvijeće i sadnice zimzelenog drveća, koje su im darovale Komunalije odnosno čazmanska Šumarija.

Tijekom sezone grijanja, čazmansko poduzeće Komunalije nije imalo problema s plaćanjem plina distributeru. Dapače, tijekom zime, Komunalije su rekonstruirale oko 500 m distributivnog plinovoda i 50-ak plinskih priključaka. U tijeku je rekonstrukcija 4,5 km plinske mreže od Općevca do Dabaca. Vrijednost radova je 900.000 kn, a izvode se paralelno s izgradnjom vodovodne mreže.

Na nedavno održanom Nadzornom odboru Komunalija, odlučeno je da će tvrtka zatražiti kredit za izgradnju plinovoda u Derezi, prvom naselju do Čazme bez plina, u pravcu sjevera, gdje se nalaze naselja koja ne posjeduju plinsku mrežu. Za taj projekt Komunalije posjeduju građevinsku dozvolu, a po procjeni projektanta vrijednost je 1.100.000 kn.

Na Nadzornom odboru Komunalija pripremljen je i prijedlog za promjenu cijene vode koja bi se primjenjivala od 1. svibnja. Sukladno novom zakonu, cijena vode sastojat će se od fiksnog i varijabilnog dijela. Prijedlog je da varijabilni dio iznosi 4,31 kn s PDV-om, što je za 1 kn manje nego do sada, a fiksni dio – tzv. naknada za razvoj, iznosila bi 15 kn.Pod fiksnim dijelom podrazumijevaju se troškovi priključka, izmjene vodomjera, sanacije i drugo, a varijabilni dio odnosi se na samu potrošnju.

S Hrvatskimvodama i BBŽ Komunalije su dogovorile projekt rekonstrukcije vodovodne mreže grada Čazme, nove vodospreme od 1000 kubičnih metara na Sv. Vidu i projektiranje vodocrpilišta Vrtlinska sa svom potrebnom opremom. Ostala projektiranja su u tijeku i većina naselja već posjeduje građevinsku dozvolu.

Krajem veljače 2011. godine u Područnoj službi Bjelovar evidentirane su 13.002 nezaposlene osobe, odnosno 108 osoba ili 0,8% više nego prethodni mjesec, ali 235 osoba ili 1,8% manje nego u veljači 2010. godine. Udio nezaposlenih s naše evidencije u nezaposlenosti Republike Hrvatske u veljači 2011. godine je 3,9%

. Najveći je udio nezaposlenih u Ispostavi Bjelovar (47,5% ili 6.182 osobe), zatim slijedi Daruvar (19,5% ili 2.536 osoba), Garešnica (12,2% ili 1.580 osoba), Čazma (10,9% ili 1.414 osoba) te Grubišno Polje (9,9% ili 1.290 osoba). U veljači 2011. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje nezaposlenosti u Ispostavi Bjelovar za 75 osoba ili 1,2%, Ispostavi Daruvar za 44 osobe ili 1,8% i Ispostavi Garešnica za 27 osoba ili 1,7%, dok je do smanjenja nezaposlenosti došlo u Ispostavi Grubišno Polje za 20 osoba ili 1,5% i u Ispostavi Čazma za 18 osoba ili 1,3%.U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, nezaposlenost je povećana jedino u Ispostavi Daruvar i to za 100 osoba ili 4,1%, dok je u ostalim ispostavama smanjena i to u Ispostavi Garešnica za 210 osoba ili 11,7%, u Ispostavi Grubišno Polje za 98 osoba ili 7,1%, u Ispostavi Bjelovar za 19 osoba ili 0,3% i u Ispostavi Čazma za 8 osoba ili 0,6%.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj provest će se u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011. godine, prema stanju na dan 31. ožujka 2011. u 24 sata. Popis će se provesti na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine ("Narodne novine" broj 92/10.). Cilj je Popisa prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima te podatke o kućanstvima i stanovima i njihovim obilježjima.

Županijsko  popisno  povjerenstvo  za  provedbu  Popisa  stanovništva,  kućanstava  i  stanova
2011. godine za područje Bjelovarsko-bilogorske županije je na 5. sjednici održanoj 17. ožujka 2011. godine, temeljem članka  34.  podstavak 2.  Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u
Republici  Hrvatskoj  2011.  godine  ("Narodne  novine"  broj  92/10.),  a  na  prijedlog  Popisnog povjerenstva  Ispostave  Čazma,  imenovalo  popisivače  za  područje  Ispostave  Čazma  za provedbu
Popisa  2011.  u  Gradu  Čazmi,  te  općinama  Štefanje i Ivanska:



GRAD ČAZMA

1.           Vinceković                Ivana
2.           Trgovac                      Marija
3.           Matošević                  Jelena
4.           Lukinović                  Katarina
5.           Koščević                    Renata
6.           Cvitar                         Marija
7.           Petrinjac                     Helena
8.           Kolar                          Marijana
9.           Ruklić                        Vesna
10.          Koščević                    Dario
11.          Androlić                     Miroslav
12.          Sekulić                       Vesna
13.          Jurina                         Maja
14.          Huđber                       Zdenka
15.          Kezele                        Dijana
16.          Zukanović                  Andrea
17.          Gibanjek                    Gordana
18.          Tonković                   Antonio
19.          Dekar                         Ines
20.          Jelić                            Magdalena
21.          Kovačić                      Lidija
22.          Kršić                          Matija
23.          Nikšić                        Dimitrije
24.          Vreš                           Kata
25.          Živica                         Hermina
26.          Trgovac                      Viljček
27.          Kirin                          Nikolina
28.          Mesar                         Višnja

OPĆINA ŠTEFANJE

1.           Švigir                         Dubravka
2.           Marijan                      Slobodanka
3.           Majer                         Sanela
4.           Grandverger               Blaženka
5.           Hađar                         Marija Elena
6.           Habrun                       Ivana
7.           Mesar                         Željko

OPĆINA IVANSKA

1.           Prstec                         Ljerka
2.           Blazonija                    Matija
3.           Barbir                         Zdenka
4.           Lukec                         Mira
5.           Jambrušić                   Martina
6.           Đuričić-Kuterovac     Anita
7.           Balaško                      Jasna
8.           Peršić                         Ivana
9.           Medved                      Matija




PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKOG POPISNOG POVJERENSTVA Miroslav Čačija, mag. iur.,v.r.

(Popis vidljiv na web stranicama BBŽ)

Kriteriji za izbor popisivača bili su nezaposlenost i rezultat optičkog čitanja (%) Upitnika za prijavu.

Poduka popisivačima počinje 28. ožujka 2011., traje 4 dana i vodi je kontrolor. Nakon odslušane poduke i usvojene metodologije   svi popisivači polažu jedinstveni test za područje cijele RH, a imenuju se samo oni popisivači koji ga uspješno polože.

Mjesto i vrijeme gdje će se voditi poduka bit će objavljena u Ispostavama.

Kako prenosi net.hr, Zdravstvena ispravnost vode u Hrvatskoj iz javne vodoopskrbe sigurno je potpuno u redu, dok je zdravstvena ispravnost vode iz lokalnih vodovoda (seoskih) i individualnih vodoopskrbnih objekata (bunara, zdenaca, cisterni...) gdje nemamo podatke jer nisu pod stalnim javno zdravstvenim nadzorom, upitna ", rekao je voditelj Odjela za kemiju voda i mineralne vode HZJZ Željko Dadić. U istočnoj Slavoniji može se naći arsena, mangana i željeza u vodi, dok se u priobalju događa pojava zaslanjivanja vode i mutnoće nakon oborina-dodao je Dadić. No, kad se govori o vodi iz slavine, može se reći da u javnoj vodoopskrbi imamo jako zadovoljavajuće stanje i da pijemo zdravstveno ispravnu vodu. U Vukovarsko-srijemskoj županiji prošle godine za monitoring izvorišta pitke vode nije uzet niti jedan uzorak, a u ostalim županijama javni vodoopskrbni sustavi uglavnom su provodili monitoring. No pet županija obveznika provedbe monitoringa nije osiguralo ni lipe za kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za piće iz razvodne mreže, a to su prema pisanju net.hr-a, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija. "Te županije trebale bi misliti i brinuti o svojim stanovnicima, da znaju kakvu vodu piju, a njihova zdravstvena ispravnost je za nas nepoznanica", rekao je Dadić i kao pozitivne primjere izdvojio Šibensko-kninsku, Zagrebačku, Međimursku i Istarsku županiju.

Predstavnici lokalnih vlasti iz svih zemalja jugoistočne Europe okupili su se u Sarajevu kako bi se predstavili, razmijenili iskustva i uspostavili međusobnu komunikaciju u okviru NALAS “NEXPO-a”, prvog regionalnog sajma lokalne samouprave u regiji. NALAS je mreža udruga lokalnih vlasti jugoistočne Europe. Okuplja 15 udruga koje predstavljaju otprilike 4000 lokalnih vlasti, izravno ih bira više od 80 milijuna stanovnika te regije.

Na sajmu u Sarajevu sudjelovali su predstavnici triju hrvatskih gradova, među kojima i čazmanski gradonačelnik Dinko Pirak te zamjenik Josip Vinceković.

Uz predstavnike lokalne samouprave na sajmu je sudjelovao i poslovni sektor, europske i međunarodne institucije, a između ostaloga i Kinesko udruženje gradova s kojime NALAS uspostavlja konkretniju suradnju.

U sklopu NEXPO-a potpisan je i europski Sporazum gradonačelnika (Covenant of Mayors), između Opće uprave za energetiku i promet Europske komisije te gradova koji svojim potpisom potvrđuju opredijeljenost za održiv energetski razvoj i očuvanje okoliša te se aktivno uključuju u europske inicijative posebno prepoznate od Europske komisije.

Trenutno ima 70ak traktora u Ferovcu kod Kutjeva, seljaci blokirali ceste u Varaždinskoj županiji na dva mjesta, a očekuje se i da popodne kreću blokade cesta i u Bjelovarskoj županiji. Nakon što su seljaci počeli blokirati ceste ministar Čobanković nazvao je vođu prosvjeda Dukića te zatražio hitan sastanak. "Da, istina je. Čobanković je nazvao i dogovorili smo sastanak s njim sutra u 18 sati. Bez obzira na sastanak prosvjedi će trajati dok se ne prihvate naši uvjeti. Smatramo da je postupak ove Vlade vrlo neozbiljan kada su se tek sada javili i to na ovakav način. Dok nismo izašli na ulice, nisu nas htjeli ni primiti", rekao je Dukić za Index.
Zahtjevi seljaka su isplata poticaja u stopostotnom iznosu, legalizaciju poljoprivrednih objekata, smanjenje cijene zakupa poljoprivrednog zemljišta, isplata kapitalnih ulaganja iz 2008. i 2009. godine te da komercijalne banke smanje kamatne stope na kredite kao i donošenje strategije poljoprivredne proizvodnje.

Seljaci su noć proveli na otvorenom čekajući sastanak s ministrom Čobankovićem, koji, iako je obećao, nije došao u Slavoniju. Tako će prevareni prosvjednici, umjesto na sastanak, opet u blokadu prometnica. Seljaci izlaze na ulice i u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičkoj i Zagrebačkoj županiji.

Ovog će se vikenda u Velikom trojstvu nedaleko Bjelovara održati streličarski turnir FITA 2*18+OR. Prema riječima organizatora Alena Kiđemeta, očekuje se nastup 153 natjecatelja iz 24 hrvatska kluba.

SUBOTA, 5. ožujak 2011.
 
Prijepodne
FITA 2x18m DVORANSKO PRVENSTVO HRVATSKE ZA DJECU DO 14 GODINA    
 
 
Do 8,15 – Prijave natjecatelja
8,30 – 9,10 – Zagrijavanje i pregled opreme
9,10 – 9,30 – Svecanost otvaranja
9,30 – Pocetak gaanja
12,00 – Proglašenje pobjednika i rucak

Poslijepodne
FITA 2x18m + OR  DVORANSKO PRVENSTVO HRVATSKE
ZAKRIVLJENI LUK, STANDARDNI LUK I TRADICIONALNI LUK
 
Do 12,15 – Prijave natjecatelja
12,00 – 13,00 – Rucak
13,10 – Svecanost otvaranja
13,30 – 14,10 – Zagrijavanje i pregled opreme
14,15 – Pocetak gađanja - u pauzi između dvije serije podjela FITA znački
cca 17,00 – Eliminacijske borbe
15 min. nakon finala proglašenje pobjednika

NEDJELJA 6. ožujak 2011.

SLOŽENI LUK I GOLI LUK
Do 9,15 – Prijave natjecatelja
9,30 – 10,15 – Zagrijavanje i pregled opreme
10,30 – Pocetak gađanja
- u pauzi između dvije serije podjela priznanja najboljim strelicarima 2010., osvajacima medalja
na velikim međunarodnim natjecanjima u 2010. godini i FITA znacki
cca 13,00 – Pauza za rucak
cca 14,15 – Eliminacijske borbe
15 min. nakon finala proglašenje pobjednika
Zatvaranje prvenstva

PROPOZICIJE TURNIRA:
Stilovi:     - prema Natjecateljskom pravilniku HSS-a
Kategorije:   - prema Natjecateljskom pravilniku HSS-a
Nagrade:   - medalje HSS-a za prva tri mjesta u stilu i kategoriji
Suci: - po rasporedu Povjerenika za suđenje
Direktor turnira:  - Dubravka Kiđemet

U Gradu Čazmi potpisan je Ugovor o suradnji sa Splitskom bankom koja je na javnom pozivu Grada Čazme izabrana kao najpovoljniji ponuđač studentskih kredita. Grad će i ove godine subvencionirati kamatu u 100-postotnom iznosu. Studenti mogu ostvariti kredit za troškove školarine te smještaja, prehrane, studijska putovanja, udžbenike i opremu, za čitavo vrijeme trajanja studija. U istom vremenu traje i otplata kredita. Ovisno o kreditnoj sposobnosti roditelja, moguće je ostvariti kredit do maksimalno 25.000 Eura.

Za dodjelu kredita, studenti će se, putem javnog poziva, tijekom cijele akademske godine moći prijaviti u Gradsku upravu. Potrebno je ispuniti obrazac koji se može dobiti u Gradskoj upravi i na gradskoj internetskoj stranici, priložiti presliku domovnice i osobne iskaznice te potvrdu fakulteta o upisanoj godini studija. Pravo na studentski kredit mogu ostvariti svi državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na području grada Čazme ukoliko su redoviti ili izvanredni studenti preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija u Hrvatskoj i inozemstvu, a, sukladno uvjetima banke, i učenici srednjih škola.

Grad Čazma je među prvima uveo praksu dodijeljivanja studentskih kredita u zamjenu za stipendije, smatrajući to pravednijom opcijom koju može iskoristiti više zainteresiranih. Do sada je studentski kredit u gradu Čazmi koristilo, odnosno koristi 40-ak studenata.

U Gradu Čazmi potpisan je Ugovor o suradnji sa Splitskom bankom koja je na javnom pozivu Grada Čazme izabrana kao najpovoljniji ponuđač studentskih kredita. Grad će i ove godine subvencionirati kamatu u 100-postotnom iznosu. Studenti mogu ostvariti kredit za troškove školarine te smještaja, prehrane, studijska putovanja, udžbenike i opremu, za čitavo vrijeme trajanja studija. U istom vremenu traje i otplata kredita. Ovisno o kreditnoj sposobnosti roditelja, moguće je ostvariti kredit do maksimalno 25.000 Eura.

Za dodjelu kredita, studenti će se, putem javnog poziva, tijekom cijele akademske godine moći prijaviti u Gradsku upravu. Potrebno je ispuniti obrazac koji se može dobiti u Gradskoj upravi i na gradskoj internetskoj stranici, priložiti presliku domovnice i osobne iskaznice te potvrdu fakulteta o upisanoj godini studija. Pravo na studentski kredit mogu ostvariti svi državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na području grada Čazme ukoliko su redoviti ili izvanredni studenti preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija u Hrvatskoj i inozemstvu, a, sukladno uvjetima banke, i učenici srednjih škola.

Grad Čazma je među prvima uveo praksu dodijeljivanja studentskih kredita u zamjenu za stipendije, smatrajući to pravednijom opcijom koju može iskoristiti više zainteresiranih. Do sada je studentski kredit u gradu Čazmi koristilo, odnosno koristi 40-ak studenata.

PROSVJEDI protiv Jadranke Kosor i njene Vlade počeli su danas u 18 sati u više hrvatskih gradova.  Najuspješniji prosvjed bio je upravo ovaj u Zagrebu, odakle je sve i krenulo. U metropoli se okupilo oko 1000 prosvjednika. Zanimljivo je, međutim, da policija u svom priopćenju navodi procjenu da je u Zagrebu bilo samo 250 do 300 prosvjednika!

U drugom najvećem hrvatskom gradu Splitu na demonstracijama se skupilo tek stotinjak ljudi. U Rijeci se također skupilo stotinjak prosvjednika, a u Osijeku je na ulice izašlo tek par desetaka ljudi. Solidan odaziv doživio je prosvjed u Puli, gdje se skupilo više od 300 ljudi.

Zagrebački Gornji grad cijeli je dan bio prepun marica. Specijalci koji su osiguravali prosvjed i u utorak opet su postavili i barikade kako bi prosvjednicima zabranili pristup Markovu trgu. U centru Zagreba bilo je znatno više policije nego u utorak, što je razumljivo zbog drastično većeg odaziva prosvjednika. Doznaje se da je Jadranka Kosor u svom uredu u Vladi bila do 19:30 sati, kada je automobilom napustila Markov trg. Zbog nereda je odgođen njen sastanak s Michelom Platinijem. Nakon sukoba policije i prosvjednika uhićeno je 11 osoba. Više osoba zadobilo je lakše tjelesne ozljede.

Tisuću prosvjednika marširalo na Markov trg

Organizatori prosvjeda već  su se oko 17 sati počeli okupljati na Trgu bana Jelačića. Na Trgu bana Jelačića do 18 sati okupilo se oko tisuću ljudi i odmah je postalo jasno da će odaziv na prosvjede biti znatno masovniji nego u utorak.  "Jadranki Kosor i ovoj Vladi poručujem da odmah siđu s vlasti, jer će im u tom slučaju zatvorska kazna biti manja", proderao se Pernar kroz megafon, a Karamarku je poručio da ih tiranija i fašizam neće zaustaviti.

Prosvjednici naoružani trubama i transparentima poput "Zna se - Kradeze" par minuta prije 18 sati krenuli su Ilicom prema Markovom trgu. Centrom Zagreba orilo se glasno skandiranje "Lopovi, lopovi!" Tijekom svog marša prema Markovu trgu, oko 1000 prosvjednika mirno je prošlo kraj prvih policijskih patrola. Policajcima su čak pokušali i pružiti ruku.

"Jadranka odlazi" i "HDZ lopovi" povici su uz koje su prosvjednici stigli do prve policijske barikade. Barikadu je osiguravalo 30-ak specijalaca sa šljemovima i štitovima, koji su prosvjednicima priječili dolazak do Vladine zgrade, koja je od mjesta na kojem se prosvjed održavao udaljena stotinjak metara.

Nakon skandiranja "Jadrankini čobani, Hrvatsku ste sjebali" prosvjednici isprva nisu pokušali srušiti barikade nego su se uputili na drugu stranu Markova trga, gdje su ih također čekale jake policijske snage. Kako se dio Gornjeg grada obnavlja, prosvjednici su ušli u jako usku ulicu, te su morali pronaći treću lokaciju za prodor na Markov trg.

Prosvjednici su oko 18:30 došli do trećeg mogućeg ulaza na Markov trg. Nekoliko prosvjednika iz prvih redova pokušalo je probiti barikadu; policajci su barikadu obranili štitovima. Ivan Pernar, organizator prosvjeda, opet je priveden zbog pokušaja da preskoči ogradu.

Krenulo je skandiranje "Hrvatska policija, mito i korupcija". Prosvjednici su strgali prometni znak s dugačkom šipkom i njime pokušali probiti barikadu, ali policija im ga je oduzela. Na policiju je bačeno nekoliko staklenih boca nakon čega su specijalci suzavcem počeli špricati prosvjednike u prvom redu. Prosvjednici koji su poprskani suzavcem sklonili su se u obližnju zgradu, gdje su im stanari pružili pomoć.

Policija batinama potjerala prosvjednike iz Gornjeg grada

Policajci su otvorili barikadu i ušli u masu nakon što su prosvjednici istrgnuli još jedan znak i njime pokušali probiti zaštitnu ogradu. Došlo je do većeg sukoba policije s prosvjednicima. Specijalci su izgurali prosvjednike iz Basaričekove ulice. Nakon što su ih uspjeli izgurati 50-ak metara, došlo je do tučnjave policije i prosvjednika u prvim redovima. Policija je počela privoditi prosvjednike. U tučnjavi policajaca i prosvjednika ozlijeđeno je više osoba.

Policija je prosvjednike potjerala niz Mesničku. Bit će posla i za komunalne službe, s obzirom da su prosvjednici putem prevrtali kontejnere. Tri su kontejnera zapaljena. Na dnu Mesničke u stanju pripravnosti je stajalo vozilo hitne pomoći, ali nema informacija da je u sukobima itko zadobio teže ozljede. Nakon što su ih potjerali od Markovog trga, prosvjednici su se spustili do Ilice, gdje su blokirali tramvajski promet.

Prosvjed se oko 19:30 sasvim preselio na Trg bana Jelačića, gdje je stiglo i policijsko pojačanje. Na Trg je došlo pet marica i dvadesetak interventnih policajaca, a ostalo je još oko 300 prosvjednika koji su se počeli lagano razilaziti. Ostatak prosvjeda prošao je bez većih incidenata, uz nekoliko povika i provokacija koje je policija otrpjela bez reakcije.

U Ilici su prosvjednici imali susret i sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, koji je istrpio jednu od većih blamaža u svojoj političkoj karijeri. Bandića su, naime, prosvjednici uočili kako prolazi Ilicom u društvu Roberta Ljutića, koji slovi kao njegov neformali tjelohranitelj. Iako su na ulice izašli kako bi prosvjedovali protiv Vlade, nisu štedjeli ni gradonačelnika. Nekoliko stotina prosvjednika skandiralo mu je "Bandiću cigane!", što je Bandić otrpio bez komentara, iako mu se na licu vidjelo da se ne osjeća nimalo ugodno. Bandić je užurbana koraka krenuo prema Gornjem gradu, te je sve završilo bez posljedica.

"Što ja imam tu komentirati? Ovo je demokracija, a službe neka rade svoj posao", rekao nam je Bandić kada smo ga upitali za komentar prosvjeda. U Ilici su na prosvjednike naletjeli i Vesna Pusić i Josip Kregar. "Ljudi imaju pravo prosvjedovati i reći što misle, ova Vlada više ne zna što radi", kazala nam je Pusić. Potpredsjednicu HNS-a upitali smo i zna li da je policija prosvjednike prskala suzavcem. "Ovo nisu nasilni prosvjedi i policija nema pravo reagirati nasilno", izjavila je Pusić.

Karamarko: Koliko ima tih indijanaca?

Nakon što je došlo do tučnjave i hapšenja, policija je novinare koji su bili na istoj strani barikade kao i prosvjednici potjerala prema Markovom trgu. Pokušali smo im objasniti da izvještavamo o prosvjedu, ali su nam zabranili pristup. U trenutku kad je započeo obračun policajaca i prosvjednika, na Markovu trgu ukazao se i Tomislav Karamarko. Ministar policije izašao je iz Vlade i govoreći o prosvjednicima upitao obližnje policajce: "Koliko tih indijanaca ima?"

"Nakon danas slijede novi prosvjedi, i tako sve do Vladine ostavke. Ako narod uistinu želi smijeniti ovu Vladu, narod će je smijeniti. Ova Vlada nije legitimna, to je ono što uporno ponavljam. Opljačkali su ljude i zatim ih izmanipulirali njihovim vlastitim novcem. Potporu građana ona više nema", rekao nam je prije prosvjeda Ivan Pernar dodajući kako su klerikalni krugovi jedini koji još podržavaju Vladu Jadranke Kosor.

"Pozivam sve ljude i sve stranke bez obzira na političko opredjeljenje na svrgavanje HDZ-ovog režima jer je to pitanje opstanka njihove zemlje", poziva Pernar.

Podsjetimo, u utorak u 13 sati održan je prvi prosvjed kojemu je cilj bio rušenje Jadranke Kosor i njene Vlade. Prosvjednici su se okupili na Trgu bana Jelačića odakle su krenuli prema Markovom trgu no na prilaznim ulicama Trgu dočekale su ih policijske barikade. Na barikadama se okupilo oko 250 prosvjednika tražeći odlazak Jadranke Kosor ogorčeni što ih policija nije pustila na Markov trg. Na kraju je petero prosvjednika, uključujući i organizatora Ivana Pernara, uhićeno. Iz Vlade su kratko poručili kako je demokratsko pravo hrvatskih građana prosvjedovati.

Gradsko društvo Crvenog križa Čazma održalo je uspješnu akciju dobrovoljnog davanja krvi kojoj se odazvalo stotinjak osoba. Jedan od njih bio je i 55-godišnji Ivan Duh iz Ivanić Grada, samozatajan i skroman gospodin znakovitog imena koji je krv dao respektabilni 291. put. Počeo je 1975. godine, kako kaže, iz znatiželje, te je sljedećih 36 godina davao krv u prosjeku svakih mjesec i pol dana. Za svoju je humanost zasluženo nagrađen mnogim jubilarnim prizanjima kao i odličjem predsjednika Republike Hrvatske - Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske.

Predstavnici Grada Čazme i Razvojne agencije susreli su se s predstavnicima Regionalne razvojne agencije BBŽ, Anom Rajković i Marinkom Bartulovićem, predstavnikom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Zdenkom Lučićem te ključnim konzultantom za projekt Outreach, Davidom Banksom. Riječ je o projektu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva «Razvoj investicijskog okruženja», u kojem sudjeluje Bjelovarska-bilogorska županija. U okviru posjeta Čazmi, obišli su Poduzetničku zonu Ninkovica koju su izabrali za predstavljanje potencijalnim stranim ulagačima. Navedeni projekt jedan je od najvrjednijih ugovora o uslugama, financiranih od strane Europske unije. Provedba tog IPA projekta počela je lani u veljači i traje 20 mjeseci. U sklopu projekta provodi se pilot projekt Investor Outreach ili, drugim riječima, privlačenje stranih investitora u našu županiju. Svrha je omogućiti certificiranim županijama provedbu marketinške strategije koja se temelji na njezinim prednostima i mogućnostima te odabrati i kontaktirati ulagače čiji profili odgovaraju našoj specifičnoj ponudi. Predstavnici Županije moći će izravno sudjelovati u posjetima stranim ulagačima, potkraj ožujka ove godine.

Komunalije Čazma pokrenule su natječajnu dokumentaciju za izgradnju vodovoda u Milaševcu i Bojani. Dužina svakog vodoopskrbnog cjevovoda je oko 4 km, a ukupna izgradnja vrijedna je približno 3 milijuna kuna. Na proljeće će početi gradnja kanalizacije u Grabovnici. Izvođač je zagrebačka tvrtka “Bubanj gradnja”, a financira se iz kredita Hrvatskih voda. U tijeku je izmjena plinskih priključaka u Ulici Milana Novačića od kojih su neki stari i 40-ak godina. Gradsko društvo Crvenog križa Čazma podijelilo je 80-ak paketa socijalno najugroženijim građanima, u suradnji s Gradom Čazma i 10-ak hrvatskih tvrtki koje u donirale svoje proizvode. Pakete su podijelili zaposlenici programa Pomoć u kući starijim osobama. Dječji vrtić “Pčelica” Čazma dobio je opremu za sportsku dvoranu iz donacije županijske Sportske zajednice i Bjelovarsko – bilogorske županije. Oprema je vrijedna oko 500 kuna. Božićna priča na okućnici obitelji Salaj u Grabovnici traje do 15. siječnja ove godine. Prema rječima djelatnika čazmanske Turističke zajednice, posjetitelja je više nego lani kada je u tisućama svjetiljaka uživalo oko 40.000 osoba. U petak 14. siječnja 2011. godine u 19,00 sati u Gradskoj knjižnici u Čazmi održat će se likovna izložba akademskog slikara Milana Pavlovića uz sudjelovanje književnice Božice Jelušić. Umjetničku večer zajednički organiziraju čazmanska i bjelovarska Gradska knjižnica.

Poštovani posjetioci našeg portala!

Povodom predstojećih blagdana nudimo Vam jedinstvenu priliku da svojim bližnjima ili poslovnim partnerima čestitate Božić i Novu Godinu za samo 100 kn +pdv!

Vaša čestitka nalaziti će se na mjestu glavnog,najvećeg bannera i biti će objavljena u vremenu od 20. prosinca do 4. siječnja.

Ponuda vrijedi za samo 9 najbržih posjetitelja koji nas kontaktiraju na mobitel 099/600 8102, stoga požurite i osigurajte si jedinstvenu čestitku za predstojeće blagdane!

U povodu Međunarodnog dana invalida, Osnovna škola Čazma, u suradnji s Centrom za kulturu, održala je tribinu pod nazivom "Ne zovi me posebnim". Nakon predstave koju su izveli učenici četvrtih razreda, školska defektologinja Gordana Jančić govorila je o učenicima s invalidnošću i o tome na koji se način u školi prilagođavaju njihovim potrebama.

Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, dva dana u godini, 1. i 2. studenog vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima: to su blagdan Svih svetih i Dušni dan. Ne tek uspomena, nego i zapretana vjera u prekogrobni život i Božju nagradu daje pravi smisao ovim danima i onomu što u njima činimo.

Prve zabilježene povijesne tragove blagdana Svih svetih nalazimo u 4. stoljeću. Crkva je od svojih početaka jednom godišnje slavila sve svete mučenike. Crkva, dapače, od samih početaka u bogoslužju (liturgiji, misi) imenom spominje svoje mučenike. Kako je broj mučenika i drugih svetaca vremenom narastao, pa ih je bilo nemoguće sve nabrojati, Crkva ih je mnoge od njih razvrstala u kalendar, slaveći njihov spomendan u određeni datum. No i tu se našla samo manjina svetaca pa zato uvodi blagdan Svih svetih. "Pod izrazom "svi sveti", ne misli se samo na osobe koje su službeno proglašene svetima. Mnogo je veće mnoštvo onih koji nisu stavljeni ni na oltar ni u kalendar, a u životu su ostvarili velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Upravo te želi Crkva počastiti blagdanom Svih svetih. Takvih je zasigurno bilo i ima i u našoj blizini. Neupadljivi, zaboravljeni ljudi koji su savjesno obavljali svoj posao i dužnosti, često podnosili nepravde, pokorom i trpljenjem zadovoljili za svoje grijehe i svjedočili veliku požrtvovnost: majke, očevi, vrsni radnici svake ruke, liječnici, branitelji domovine i ljudi svih zanimanja.... svi oni pripadaju mnoštvu svetih i njima je posvećen blagdan Svih svetih. Crkva poziva sve ljude da ih se sjete, da im se zahvale i preporuče. To je prvi smisao posjeta grobovima.

Današnje generacije su navikle blagdan Svih svetih zvati "danom mrtvih", što je netočno! iz upravo iznesena sadržaja ovog blagdana. Nije točno ni s obzirom na vjernike, jer je kršćanska poruka da smrt nije kraj, nego samo prijelaz, "most", mučno rađanje u novi život, život s Bogom "oči u oči".

Udruga ima 925 članova od kojih 307 koristi štap ili štake, a 73 koristi invalidska kolica. Stanuju u Bjelovaru, Čazmi, Garešnici, Zrinskom Topolovcu, Rovišću, Gornjim Sredicama, Novoj Rači, Tuku, Žabjaku, Narti, Kraljevcu, Ždralovima, ...

Cilj nam je:

• - Poboljšati mobilnost odraslih osoba i djece s tjelesnim invaliditetom
• - Omogućiti obilazak nepokretnih i slabo pokretnih članova radi pružanja savjeta i osobne pomoći
• - Osigurati prijevoz osoba s tjelesnim invaliditetom do liječnika i bolnice te do institucija koje pružaju javne usluge
• - Osigurati prijevoz djece s tjelesnim invaliditetom do škole i natrag
• - Osigurati prijevoz osoba s tjelesnim invaliditetom na sportska natjecanja, izlete i susrete

Očekujemo suradnju i partnerstvo s Gradom Bjelovarom, Bjelovarsko-bilogorskom županijom, gradovima Čazmom i Garešnicom te pripadnim općinama.

Novčane priloge možete uplatiti na poseban račun Udruge tjelesnih invalida
2402006-1500020301, ERSTEBANK
Poziv na broj:

UDRUGA TJELESNIH INVALIDA BJELOVAR
43000 Bjelovar, I. Gundulića 1, www.utib.hr
GSM: 091/582-3727, Tel/fax: 220-004


Ovdje možete preuzeti letak u .pdf formatu
NABAVA KOMBI VOZILA S PODIZNOM RAMPOM

U sklopu plana razvoja vodoopskrbe čazmanskoga područja, gradsko poduzeće Komunalije posjeduje građevinske dozvole za 9 lokacija: naselje Sv. Vid, Prokljuvane, Milaševac, odvojak u Palančanima, odvojak u Općevcu, bosiljevačke vinograde, dio Suhaje, dio Pavličana i za naselje Bojanu. Osim navedenih, u tijeku je projektiranje i ostalih pravaca u vodoopskrbi, odnosno za sva naselja i vinograde na području Grada Čazme.

U izradi je i projekt za obnovu vodovoda samog grada Čazme, projekt za vodospremu od 1000 m3 na Sv. Vidu, za magistralni pravac od Sv. Vida do vodocrpilišta Milaševac te onaj od Gornjeg Draganca do Bosiljeva. Potonji će povezati tri županije, Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku i Zagrebačku.

Što se tiče gradnje kanalizacijskog sustava, projektira se glavni kolektor do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i sam uređaj te Moslavačka i Ulica sv. Andrije u Čazmi.

Svake se godine od 15. listopada do 15. studenog obilježava Mjesec hrvatske knjige, manifestacija koja promiče knjigu i čitanje. Budući da su Ujedinjeni narodi 2010. Godinu proglasili Međunarodnom godinom biološke raznolikosti, ovogodišnja tema mjeseca je Biološka raznolikost za razvoj.

Nizom popularnih akcija, programa, predavanja, književnih susreta i radionica Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma obilježiti će ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige.

Program Mjeseca hrvatske knjige 2010.

-          „Zaboravljene knjige – vraćanje bez zakasnine“ (15. 10. – 15. 11.)

-          „Knjižnica mjesto zabave i učenja“ – predstavljanje knjižnice učenicima kao mjesta učenja, druženja, zabave… (15. 10. – 15. 11.)

-          „Knjižnica – mjesto cjeloživotnog učenja“  - edukativni program namijenjen građanima, umirovljenicima (15. 10. – 15. 11.)

-          „Gdje stanuju knjige“ – igraonica za predškolski uzrast – petkom od 17 sati

-          „Čitajmo pod krošnjama“ – jednodnevna akcija na cijelom području Hrvatske,  s ciljem popularizacije čitanja.

Gradska knjižnica Čazma ima „Čitajmo pod Kolarevom brezom „ – književnost &rock'n'rol l,

javna čitanja ispred knjižnice, pod brezom – 22. 10. 2010 u 19,00 sati.

Gosti Hrvoje Kovačević, Ivan Dimoski, Radovan Dožudić…. i dr……

-          Predavanje „Obrada otpadnih voda“ dr. sc. Karolina Valkaj Maduna, 29. 10. 2010. U 19,00 sati,

-          „Čudesni svijet rijeke Česme“  - izložba s predavanjem, za učenike SŠ Čazma – predavač Darko Podravec, potpredsjednik Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode,

-          „Rijeka Česma kroz riječ i  objektiv“ – natječaj za najbolji tekst i fotografiju namijenjen učenicima OŠ i SŠ Čazma (15. 10 – 15. 11. 2010.)

-          Sudjelovanje Nacionalnom kvizu za poticanje čitanja  „Čudesni svijet prirode“

-          Predstavljanje knjige Gorana Šafareka „Mura – hrvatska Amazona  - 05. 11. 2010 u 18 sati.

-          Predavanje Davora Horvatića  „Što je vrijeme“ , 12. 11. 2010 u 18 sati.

-          Književni susret  s Sanjom Pilić „Mala torba, velika sloboda“, 18. 11. 2010.

Likovna izložba Saše Golubovića 19. 11. 2010 u 19 sati – zatvaranje Mjeseca hrvatske knjige.

Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma organizira igraonicu i pričaonicu za djecu predškolskog uzrasta, pod nazivom "Gdje knjige stanuju?".
Igraonica će se održavati svakog petka, počevši od 15. listopada, u 17,00 sati te se pozivaju roditelji i djeca na druženje i igru u Gradsku knjižnicu.

U tijeku je obnova ulice Milana Novačića u Čazmi. Asfaltira se 400m ceste s izradom slivnika i rubnjaka te dva nova ugibališta s jednim pješačkim prijelazom. U planu je nastavak izgradnje nogostupa u dužini od 700m, do skretanja prema draganečkim vinogradima. Radove većim dijelom financiraju Hrvatske ceste, uz potporu Grada Čazme i komunalnog poduzeća. Nastavak je to lani započetih radova, kada je na tom dijelu izgrađena kanalizacija te postavljene nova vodovodna i plinska mreža.

Organizacije čiji je prioritet ekološka odgovornost u poslovanju znaju da svi njihovi napori rezultiraju pozitivnim učincima na okoliš, ali i na poslovanje. Niži troškovi energije, manje otpada i neprocjenjiva pozitvna atmosfera među korisnicima proizvoda i usluga javnih uprava osigurava dugoročno održivo i odgovorno poslovanje.

Javna uprava koja odluči uvesti zeleni ured u poslovanje želi:

1. poslovati na održiv način

2. društveno odgovorno poslovati

3. unaprijediti svoje poslovanje

4. poticati inovacije

5. pridržavati se zakonskih regulativa.

Svrha uvođenja zelenog ureda i zelenog poslovanja u javnu upravu je doprinos lokalnoj zajednici u primjeni načela održivog razvoja. Društveno odgovorno poslovanje ne odnosi se samo odgovorno ponašanje prema okolišu već i na brigu prema zaposlenicima i zajednici, socijalnoj pravednosti i ekonomskoj sigurnosti.

Prvi korak ka društveno odgovornom poslovanju je primjena načela Zelenog ureda:

• efikasno korištenje energije i materijala
• smanjenje otpada
• recikliranje.

Zeleni ured temelj je ozbiljnosti pristupa svake organizacije koja radi na povećanju sustava kvalitete kako bi uspješno poslovala. Svaka organizacija treba ulagati u mjere koje de doprinjeti zelenom poslovanju u okvirima koji doprinose održivom razvoju organizacije.

Program Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama provodi se u sklopu nacionalnog projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj (EE projekt) koji zajednički uspješno provode Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Globalnog fonda za okoliš.

Europska unija si je postavila ambiciozne ciljeve po pitanju uštede energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020.

Činjenica je da smo tragom toga svi počeli sagledavati i promišljati korištenje energije i energetiku. U EU 40% energije se troši u zgradarstvu, a time se u atmosferu emitira i do 36% ukupne emisije CO₂.

Upravo je stoga važno provođenje mjera energetske efikasnosti u zgradarstvu.

Program Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama djeluje na nacionalnoj razini i svojim djelovanjem podržavaju strategiju i smjer hrvatskog zakonodavstva te izravno ispunjavaju ciljeve Republike Hrvatske prema Europskoj Uniji. Provođenjem ovih aktivnosti, Hrvatska je postala regionalni lider u energetskoj efikasnosti, a zahvaljujući svojim uspjesima, ovaj projekt postaje model ponašanja u regiji.

Današnji uredi troše znatne količine energije, vode i raznih materijala, posebno papira, što rezultira velikom količinom otpada. Primjenom politika Zelenog ureda, moguće uštede za energente i uredske resurse su između 5 – 10% pa čak i više. Promjene stoga trebaju biti ugrađene i u poslovanje institucija na razini uprave koja odlučuje o ulaganjima u uredsku infrastrukturu, što svakako uključuje i zelenu javnu nabavu. Cilj politike Zelenog ureda je prepoznati kako već male promjene na razini pojedinca mogu učiniti velike promjene na razini institucije.

Ciljevi ove radionice su podići svjesnost o klimatskim promjenama, podići svijest o utjecaju našeg ponašanja i odluka na smanjenje energetske potrošnje, povećati motiviranost za odgovorno ponašanje prema okolišu, pružiti konkretne preporuke, dati primjenjive savjete, kako bi ih sudionici mogli odmah početi primjenjivati.

Više informacija o EE projektu i programu Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama i projektuZeleni ured  potražite na www.ee.undp.hr.

U četvrtak, 14. listopada 2010. s početkom u 9,15 sati u prostoru Gradske uprave u Čazmi održat će se edukacija za zaposlenike Uprave i Centra za kulturu Čazma u sklopu projekta “Zeleni ured”. “Zeleni ured” podrazumjeva prakticiranje svakodnevnih uredskih aktivnosti na način da se smanji negativan utjecaj na okoliš, a poveća efikasnost korištenja uredskih resursa. Svrha uvođenja zelenog ureda i zelenog poslovanja u javnu upravu je doprinos lokalnoj zajednici u primjeni načela održivog razvoja. Projekt provodi UNDP Hrvatska, uz potporu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Grad Čazma za sada je jedini grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koji se uključio u ovaj projekt. Osim toga, potpisnik je Energetske povelje gradonačelnika i župana Republike Hrvatske te je ondje početkom godine otvoren EE info ured, u kojemu građani mogu dobiti informacije o tome kako što učinkovitije raspolagati energijom u kućanstvu i pritom uštedjeti.

Kako bi potaknuli visokoobrazovanje, Grad Čazma će i ove godine subvencionirati kamate za studentske kredite. Subvencija iznosi 100% kamate za vrijeme cijelog korištenja kredita. Studenti mogu ostvariti kredit za troškove školarine i ostale troškove tijekom školovanja (smještaj, prehrana, studijska putovanja, udžbenici i oprema), za čitavo vrijeme trajanja studija, a maksimalno do 7 godina. U istom vremenu traje i otplata kredita. Ovisno o kreditnoj sposobnosti roditelja studenta, moguće je ostvariti kredit u banci do maksimalno 40.000 Eura. Pravo na studentski kredit mogu ostvariti svi državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na području grada Čazme ukoliko su redoviti ili izvanredni studenti preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija u Hrvatskoj i inozemstvu, a, sukladno uvjetima banke, i učenici srednjih škola. Ovaj tjedan planirano je potpisivanje Ugovora o suradnji s Erste & steirmärkische bank koja je na javnom pozivu Grada Čazme izabrana kao najpovoljnija banka te će nakon toga Grad Čazma objaviti javni poziv studentima. Studenti će se od sljedećeg tjedna i tijekom cijele akademske godine moći prijaviti u Gradsku upravu za dodjelu studentskog kredita. Za prijavu je potrebno ispuniti prijavni obrazac koji se može dobiti u Gradskoj upravi, priložiti presliku domovnice i osobne iskaznice te potvrdu fakulteta o upisanoj godini studija.

Prijedlog je da se omogući legalizacija postojećih građevina te da se u buduće poljoprivredni objekti mogu graditi u svim naseljima osim u Čazmi. Upiti i prijedlozi o Izmjenama prostornog plana uređenja Grada Čazme stalno pristižu u Gradsku upravu, a o njima će biti još govora na Javnoj raspravi koja će se održati kroz mjesec dana. U Komunalijama Čazma počinju pripreme za nadolazeći blagdan Svih Svetih te će se početi pojačano uređivati groblja na čazmanskom području. Postavljeno je 60 m rubnjaka za stazu koja će se popločiti kamenom te se priprema novi križ za spomenik na središnjem groblju u Čazmi. Provodi se natječaj za radove na vodocrpilištu Milaševac, vrijedne oko 400.000 kuna, a tijekom ovog mjeseca počet će postavljanje cijevi kako bi se kanalizacija iz Ulice Milana Novačića spojila s kolektorom uz potok Bukovinu. Radovi, koje će izvoditi tvrtka Hidroregulacija, vrijedni su 350.000 kuna, a dužina cjevovoda je ukupno oko 700 m. U tijeku je izmjena stolarije na Osnovnoj školi Čazma. Radove vrijedne 264.000 kuna izvodi bjelovarska tvrtka Iveta, a podmirit će se novcem iz proračuna Bjelovarsko-bilogorske županije, osnivača škole. U čišćenju će pomoći i osobe zaposlene putem javnih radova. Gradsko društvo Crvenog križa Čazma i ove godine priprema tradicionalnu humanitarnu akciju “Solidarnost na djelu”, prikupljanje novca, hrane i odjeće. Sve prikupljeno iskoristit će se kao pomoć školskoj kuhinji Osnovne škole Čazma. Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma i ove će godine obilježiti Mjesec hrvatske knjige koji traje od 15. listopada do 15. studenog. Budući da je UN ovu godinu proglasio međunarodnom godinom bioraznolikosti, teme Mjeseca knjige bit će uglavnom o zavičajnoj prirodi. Nakon prošlogodišnjeg nacionalnog programa “Čitajmo pod zvijezdama”, ove će se godine 22. listopada održati “Čitanje pod krošnjama”. U Čazmi će to biti pod brezom, simbolom Knjižnice, koja nosi ime književnika čije je istoimeno djelo jedno od klasika hrvatske književnosti.

Dan neovisnosti blagdan je u Hrvatskoj koji se obilježava 8. listopada i neradni je dan. Toga dana 1991. godine Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.

Ta je značajna odluka Hrvatskog sabora donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom.

Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu.

  Jučer je oko 22.10 sati na ulici u Grabovnici, grad Čazma, 31-godišnjak počeo vikati na 15-godišnjeg poznanika zbog nepodmirenog duga. Na to je 15-godišnjak iz parkiranog vozila uzeo metalnu cijev i udario ga po nogama i glavi. Kad je 31-godišnjak pokušao napadaču uzeti cijev, iz istog vozila izišao je 23-godišnjak također noseći metalnu cijev, kako bi pomogao 15-godišnjaku. Uplašivši se, 31-godišnjak je pobjegao i zatražio liječničku pomoć u bjelovarskoj bolnici, gdje je utvrđeno da je lakše ozlijeđen.  Kad je o događaju izvijestio policiju, alkotestiranjem je utvrđeno da je samo 15-godišnjak bio pod utjecajem alkohola od 1,69 promila. Protiv sve trojice slijedi optužni prijedlog zbog remećenja javnog reda i mira

U rebalansu Hrvatskih voda osigurano je 2,5 milijuna kuna za izgradnju vodovodnih pravaca Bosiljevo – Dapci i Milaševac – Pavličani, odnosno za dionice u Općevcu i Pobjeniku i rekonstrukciju vodocrpilišta Milaševac – za opremu novog bunara i obnovu pretcrpno-mjerne stanice.

Završetak gradnje vodovoda u Općevcu i Pobjeniku planira se tijekom listopada. Neće se graditi vodovod u odvojcima tih naselja.

Komunalije i Grad Čazma nastoje osigurati sredstva za završetak ta dva vodovodna pravca, odnosno kako bi se vodovod mogao izgraditi do kraja Dabaca i Pavličana. Ukupna vrijednost tih vodovodnih sustava je 12 milijuna kuna, a njihovom izgradnjom vodoopskrbljenost čazmanskog područja povećat će se za 15% i iznosit će 65%, što je dvostruko više u odnosu na pokrivenost vodovodnom mrežom prije 5 godina.

Komunalije Čazma nastavile su s vodoopskrbom Dereze u dužini od 600 m, a postavili su i plinsku cijev. Ulaganje je vrijedno oko 120.000 kuna. Nadaju se da će u sljedećoj godini iznaći sredstva za nastavak gradnje i daljnu plinofikaciju tog naselja.

Tijekom ove godine, na čazmanskom području obnovljeno je 3 km vodovodne i plinske mreže, među ostalim u ulicama Moslavačkoj - s odvojcima, kralja Tomislava, sv. Andrije, Milana Novačića - s odvojcima, A. G. Matoša, u Derezi i drugdje.

U središtu grada tako je obnovljeno više od 50% mreže, u što je uloženo oko pola milijuna kuna namjenskog te novca iz gradskog, odnosno proračuna Komunalija.

U subotu, 02.10.2010. održano je 6. kolo Croatia kupa u daljinskom jahanju. Organizator i domaćin 6. kola je bio KU Konji gizdavi iz Velike Pisanice, a utakmica je održana na stazi od Kukavice, Bilogorom preko Šandrovca, Velikog Trojstva, Letičana i do cilja na prostoru Bjelovarskog sajma u Gudovcu. Organizaciju ove utakmice pomogli su svi konjički klubovi iz okolnih mjesta Bjelovarsko bilogorske županije. Utakmica je bila organizirana u 2 utrke i to na 29 km i 53 km. Bilo je prijavljeno 22 natjecateljska para iz cijele Hrvatske. KK Husar iz Čazme je sudjelovao sa 7 natjecateljskih parova. Dva para su se natjecali na utrci od 29 km, a pet parova na utakmici od 53 km. Na utakmici od 29 km naš par Vana Kopejtko osvojila je 1. mjesto. Ovo je izvanredan rezultat posebno ako se uzme u obzir da je ovo njena treća utrka i u koju je startala s mentorom, dok je par Dagmar Marinić s konjem Dina diskvalificirana zbog nepravilnog postupka prilikom zamjene mentora na veterinarskim vratima. Na utakmici od 53 km i juniorskoj konkurenciji naš par Matea Jurina s konjem Farino zauzela je 2. mjesto, Tea Rupčić s konjem Majanom 3. mjesto i Ivana Molnar s konjem Rubinom 4. mjesto. Također i u seniorskoj konkurenciji na utrci od 53 km naš par Sabina Pavlović s konjem Floret osvojila je 3. mjesto, a par Marijan Pocrnčić s konjem Perom osvojio je 7. mjesto. Nakon proglašenja rezultata s ove utrke, budući je ovo zadnja utrka za Croatia kup izvršeno je proglašenje i ukupnih rezultata za 2010. I tu je KK Husar osvojio brojna odličja, a prije svih:

1. Mjesto u juniorskoj konkurenciji Matea Jurina s konjem Farinom

2. Mjesto u juniorskoj konkurenciji Tea Rupčić s konjem Majanom

2. Mjesto u seniorskoj konkurenciji Sabina Pavlović s konjem Floretom

1. Mjesto u ekipnom takmičenju par Matea Jurina i Sabina Pavlović

3. Mjesto u ekipnom takmićenju par Tea Rupčić i Kristina Mađerić

Ovim odličnim rezultatima u ukupnom poretku u obje konkurencije prilika je spomenuti i ostale naše natjecatelje koji su u 2010. sudjelovali na utakmicama daljinskog jahanja i to: Maja i Mateja Franješ, Vedrana i Zoran Fugaj, Tomislav Granić, Ivan Pušić, Darko Rupčić i Branko Kovačić.

Upravni odjel za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu Bjelovarsko-bilogorske županije provodi Javni uvid u Prijedlog za proglašenje Regionalnog parka Moslavačka gora. U Čazmi će se Javni uvid provoditi od 04. listopada do 04. studenog 2010. godine, radnim danom od 8 do 15 sati, u prostoru Gradske uprave, Trg Čazmanskog kaptola 13/I. Javno izlaganje Prijedloga za proglašenje Regionalnog parka Moslavačka gora u postupku Javnog uvida održat će se u utorak, 19. listopada 2010. u 11 sati u Gradskoj vijećnici u Čazmi. Očitovanja, prijedlozi i primjedbe na Prijedlog za proglašenje Regionalnog parka Moslavačka gora mogu se upisati u knjigu primjedbi na mjestu Javnog uvida za vrijeme njegova trajanja ili dostaviti u županijski Upravni odjel za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu, na adresi Ante Starčevića 8, Bjelovar, zaključno s datumom završetka Javnog uvida.

Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma, u suradnji s Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode i Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Bjelovarsko-bilogorske županije organizira predavanje „Upoznavanje s prirodom uz rijeku Česmu (Blatnica, Narta, Sišćani, Vukšinac i okolica)“. Predavanje predstavlja predstavljanje i upoznavanje s iznimno raznolikom prirodom uz rijeku Česmu koje organizira Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode pod pokroviteljstvom Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Bjelovarsko-bilogorske županije. HDZPP, koja se tridesetak godina bavi promatranjem i zaštitom prirode u cijeloj Hrvatskoj, ovom prilikom želi zainteresiranoj javnosti predstaviti zapažanja koja su napravljena zadnje tri godine u okolici ribnjačarstava koja se nalaze uz rijeku Česmu (Blatnica, Narta, Siščani, Vukšinac). Kroz prezentaciju, koja sadrži dvjestotinjak fotografija živog svijeta i krajolika te brojnim dokumentima i članicima koje će podijeliti, žele informirati o prirodnim vrjednostima i mogućnostima zaštite i održivog razvoja. Predavanje će održati Darko Podravec, podpredsjednik Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode. Predavanje će se održati u petak, 24.09.2010. u 18,00 sati, u Gradskoj knjižnici Čazma.

Održana je Prethodna rasprava o Drugim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja, koji se mijenja radi usklađenja s Prostornim planom Bjelovarsko-bilogorske županije. Primjerice, posljednjim izmjenama županijskog Prostornog plana ukidaju se sva eksploatacijska polja na području Grada Čazme na kojima koncesionarima istječu ugovori o eksploataciji te se regulira gospodarenje otpadom. Također, pristiglo je i više zahtjeva pravnih i fizičkih osoba za proširenje građevinskih područja, legalizaciju izgrađenih objekata ili za izgradnju novih, uglavnom gospodarskih, odnosno poljoprivrednih objekata. Raspravi su prisustvovali predstavnici javnih poduzeća, privatni poduzetnici i fizičke osobe. Njihove primjedbe i prijedlozi uvrstit će se u daljnju pripremu Izmjena Prostornog plana o kojemu će građani i drugi zainteresirani imati prilike ponovno raspravljati za oko mjesec dana.

Na području PU bjelovarsko-bilogorske provedena je županijska akcija u cestovnom prometu usmjerena na suzbijanje prekršaja alkoholiziranosti i drogiranosti te ostale teže prekršaje. Osobito su to prekršaji prekoračenja dopuštene brzine kretanja, upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, upravljanja vozilom bez položenog vozačkog ispita, upravljanje vozilom za vrijeme zabrane, prekršaji mladih vozača, upravljanje neregistriranim, tehnički nepregledanim i neosiguranim vozilima, te nekorištenja sigurnosnog pojasa i zaštitne kacige. Tom je prilikom sveukupno kontrolirano 252 vozila i vozača, od kojih su 83 zatečena u počinjenju prekršaja. Iz prometa su isključena tri vozača i dva vozila. Na prisutnost alkohola kontrolirano je 109 vozača, a trojica su zatečena pod utjecajem alkohola. Među utvrđenim prekršajima po brojnosti se izdvaja prekoračenje dopuštene brzine kretanja - 33, nekorištenje sigurnosnog pojasa – 23, upravljanje tehnički neispravnim vozilima te neregistriranim i neosiguranim vozilima – 9, upravljanje prije stjecanja prava ili za vrijeme zabrane upravljanja – 2, te 13 ostalih prekršaja.

Sukladno novima zakonskim propisima, prestala je s radom Turistička zajednica Grada Čazme, a pravni sljednik je Turistička zajednica područja Moslavina – Čazma. Prema novom zakonu, gradonačelnici su predsjednici turističkih zajednica pa je tako predsjednik novoosnovane turističke zajednice, čazmanski gradonačelnik Dinko Pirak. Ona obuhvaća područje Grada Čazme i Općine Ivanska. Na osnivačkoj skupštini usvojen je novi Statut te su verificirani mandati 12 članova skupštine i izabrani članovi Turističkog vijeća, Nadzornog odbora te su delegirana 2 člana za skupštinu Turističke zajednice BBŽ.

U subotu prijepodne u šumi Bedenik kod Hrgovljana pokraj ribnjaka ŠRD Pulman pronađen je leš nepoznate osobe. Obzirom na truležne promjene nije bilo moguće odrediti niti spol leša. Nakon obavljenog očevida prevezen je u bjelovarsku bolnicu, radi provođenja obdukcije, te utvrđivanja spola, identiteta i uzroka smrti.

Upravno vijeće bjelovarske Opće bolnice na jutrošnjoj sjednici donijelo je odluku o vraćanju na posao četvorice otpuštenih kirurga. Ovo nam je nakon sastanka potvrdio njegov predsjednik, župan Miroslav Čačija, ističući da su morali poštivati zakon. - Prekjučer smo od njihova odvjetnika dobili zahtjev za zaštitom njihovih prava u kojem je dostavljen i dokument iz kojeg je vidljivo da su zahtjev za povlačenje prije najavljenog otkaza poslali 31. kolovoza. Dakle, zatjev su poslali prije 1. rujna, s kojim su ranije najavili otkaz, odnosno raskid ugovora o radu - pojasnio je Čačija i dodao da je Upravno vijeće po zakonu ovo moralo uvažiti. Odbio je daljnje komentare aktualnog stanja na kirurškom odjelu navodeći da su svi budući potezi u nadležnosti v.d. ravnatelja dr. Davorina Diklića, o čijoj sudbini Upravno vijeće nije ni raspravljalo unatoč tome što je samo dan ranije javno priznao nepotizam i veliku liječničku pogrešku. Valjda samo u bjelovarskoj bolnici čovjek može javno priznati da je pacijentu tjekom operacije ostavio iglu u abdomenu te da je problematičnog sina zaposlio na svom odjelu kako bi ga držao "na oku" da ne napravi kakvu glupost - i nakon toga ostati na mjestu v.d. ravnatelja. Zanimljivo je da je još prošlog tjedna sve to negirao tvrdeći da mu to podmeću zločesti kolege. Još zanimljiviji je stav stručnog vijeća bolnice koje je u pisanom priopćenju dan ranije branilo dr. Diklića osuđujući istupe kolega kirurga. Predlažu etičkom povjerenstvu Hrvatske liječničke komore da razmotri ponašanje kirurga koji su javno iznijeli nepravilnosti u Diklićevu radu, a ne traže da se o njegovoj pogrešci raspravi iako ju je javno priznao pravdajući se da to nije učinio namjerno. Nečuveno!

Mlada tekvondašica u ožujku je nakon šest godina napustila Medakov klub Fox i prešla u Omegu, a zatim je počelo maltretiranje njezinog bivšeg trenera. 'Nisam mogla izdržati svakodnevni mobing trenera Feđe i zauvijek sam napustila klub, jer je suradnja s trenerom bilo pravo mučenje', izjavila je za Sportske Novosti Ivana Kokot. Prema njezinim riječima, nastavila se viđati s mlađim članovima iz kluba Fox što se nije svidjelo Feđi Medaku koji je zaprijetio njezinim prijateljicama da se sastaju s njom, a nju je sačekao na ulici, izvrijeđao i snažno opalio šamar. Nakon što se potužila roditeljima njezin otac Ivan (53) otišao je u klub gdje je došlo do fizičkog obračuna u kojem je njezin roditelj završio razbijene glave i u bolnici. Dan kasnije Medak je sačekao i njezinog brata koji nema veze s borilačkim sportom te mu prijetio. Nakon toga je ona odlučila sve prijaviti policiji. Policija je obavila obavijesne razgovore i podigla optužne prijedloge protiv Feđe Medaka i Ivana Kokota.

Imate problem, a ne znate kome se obratiti? Mi znamo! Kontaktirajte nas i u najbržem ćemo mogućem roku potražiti riješenje za vaše probleme!

urednistvo@cazma.org

Imate zanimljivu priču, fotku ili samo želite da se čuje i Vaš glas? Pošaljite nam svoj uradak na

urednistvo@cazma.org

Razvojna agencija Čazma d.o.o. organizira besplatnu trodnevnu edukaciju za poduzetnike početnike, sve zainteresirane koji se spremaju postati poduzetnici, kao i one koji žele naučiti nešto više iz područja poduzetništva. Cilj edukacije je polaznike upoznati s osnovama poslovnog planiranja, pokretanja vlastitog biznisa i stjecanja specifičnih znanja i vještina za samostalno vođenje posla.

Naime, Hrvatski paraolimpijski odbor u travnju je potpisom ugovora, sve hrvatske atletičare s invaliditetom, pa tako i Kralja, obvezao na nabavu protetike u tvrtki Otto Bock iz Svete Nedjelje. Međutim nakon četiri mjeseca bezuspješnih pokušaja da našem zlatnom paraolimpijcu izrade odgovarajuću protezu potrebnu za pripreme i nastup na Svjetskom prvenstvu, Darko se uz suglasnost HPO i Otto Bocka, vratio starom dobavljaču, tvrtki Otos iz Osijeka, koja je i zaslužna za njegov veliki uspijeh u Pekingu, gdje je nastupao s tvrtkinim inovativnim protetičkim riješenjem, do kojega se došlo višemjesečnim stručnim istraživanjem. -Problem je bio u tome, što Otto Bock nije opremljen za tzv. snimanje uravnoteženja centra ležišta, a u Otosu su mi zbog prijašnjeg iskustva, u samo sedam dana uspjeli napraviti potrebna ležišta- kaže zadovoljni Kralj, koji je u subotu napokon započeo s intenzivnim pripremama. Devetog rujna s trenerom Ivančićem i stručnjacima iz Otosa odlazi na Bjelolasicu, gdje će uz pripreme obaviti i još nekoliko potrebnih testiranja ležišta. S obzirom da je četiri mjeseca bio bez treninga, do Svjetske smotre, koja započinje 20. siječnja, očekuje ga puno mukotrpnog rada, a ukoliko ne bude nikakvih ozljeda, kako sam kaže, tek će u studenom moći reći hoće li biti spreman za obranu svjetskog zlata ili napad na svjetski rekord.

Naime,kirurge koji su na prošlotjednoj sjednici Upravnog vijeća te bolnice zaprijetili otkazima ukoliko se zbog-kako kažu, brojnih propusta u radu, Davorin Diklić ne smjeni s mjesta vršitelja dužnosti ravnatelja, jučer je dočekalo neugodno iznenađenje. Šestoro njih dobilo je trenutačne otkaze, no unatoč tomu danas su se pojavili na svojim radnim mjestima. Kada su-prema njihovim riječima, htjeli obaviti jutarnju vizitu ravnatelj Diklić naredio im je da napuste bolnicu, što su oni odbili. Posla su dobili i zaštitari, koji kirurge sada ne puštaju na odjele. Također, i novinarima je zabranjen bilo kakav kontakt s pacijentima i osobljem. Ravnatelj Diklić-koji je kako kažu otpušteni kirurzi, za danas zabranio operativni program, nije želio davati izjave o ovoj nadasve kaotičnoj situaciji u bjelovarskoj bolnici. Do župana-ujedno i predsjednika Upravnog vijeća bjelovarske bolnice, nismo uspjeli doći,unatoč desetak pokušaja.

Prema poslijednjim informacijama, kirurzi su povukli dane otkaze,zbog kako kažu, zadovoljštine time što je vijeće ipak raspisalo natječaj za novog ravnatelja. Sutra će-kako kažu, ponovno doći na posao, a hoće li ih dočekati zaštitari i zabraniti im ulazak na odjel znati ćemo sutra u 7 sati,kada bi im trebalo početi dežurstvo.

Isto mogu iskoristiti i svi redovni studenti s prebivalištem na području Grada Čazme, koji ne ostvaruju pravo na naknadu za prijevoz iz nekih drugih izvora. Za tu je namjenu u gradskom proračunu osigurano 90.000 kuna. Financijsku pomoć pri kupnji udžbenika ostvaruju obitelji s prebivalištem na području Grada Čazme, s troje ili više djece koja pohađaju osnovnu, srednju školu ili su redovni studenti, a ne ostvaruju pravo na pomoć za besplatne udžbenike iz državnog proračuna. Pomoć se može ostvariti za treće i svako sljedeće dijete u obitelji koje pohađa Osnovnu školu Čazma. Grad će sufinancirati troškove kupnje udžbenika u jednokratnom financijskom iznosu od 500 kuna po djetetu. Za sufinanciranje kupnje udžbenika Proračunom je ukupno predviđeno 40.000 kuna. Detaljnije informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Čazme, na broju telefona 771-193.

Naime, predviđene su aktivnosti poput radionica za djecu uzrasta 7. i 8. razred (npr. radionica ručnog rada, učenja tradicionalnog plesa, slikarske radionice, radionice krasopisa, sadnja tradicijskog vrta i priprema tradicijske hrane i slično), u jednotjednom boravku djece iz Mađarske u Čazmi. Osim toga, završna dva dana boravka djece predviđeni su nastupi folklornih društava iz Mađarske, sudjelovanje proizvođača domaćih proizvoda (sira, vina, meda i sl.). Slični sadržaji previđeni su i za boravak čazmanskih osnovnoškolaca u Hevizu. Inače, Europski instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-Accession assistance) za razdoblje je 2007. – 2013. i zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Osnovni ciljevi programa IPA-e su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama EU u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje strukturnih fondova.

Povodom Dana domovinske zahvalnosti, čelnici Grada Čazme i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata odali su počast braniteljima s čazmanskog područja polaganjem vijenca i paljenjem svijeća kod spomenika u gradskom parku u Čazmi.

Počelo je počelo. Naša dječica još malo pa će biti sa svojim vršnjacima svakodnevno. Uz obavezan školski pribor na rasporedu je odjeća za naše mezimice. Može se prijmetiti kako su kreatori trenutne mode upravo hit crtići ili pak mini-teen serije. Definitivno je „out“ biti odjevena u teške brandove kao naprimjer Armani, Dolce Gabbana, Gucci, Fendi, Prada... to je pomalo ofucano i nedostupno svakodnevnom odijevanju školaraca. Važno je biti naglašena princezama, winx-icama, mini maus-icama, hello kitty i pretty kitty slikama. Uglavnom, „in“ je imati umiljatu svjetlucavu macu s mašnom u bilo kojem obliku. Za malo veće curke trenutno je najaktualnija, šareno obučena plavokosa Hannah Monatana. No viši razredi osnovne škole pohrliti će za elegantnijim stvarčicama. Ženskice u veličinama 152 i više žele biti kao na naslovnici Vogua koji je nedavno naglašavao silutete s dugokosim manekenkicama na sivo-šatiranoj podlozi kakvu smo i mi nosili vrlo često. Osim toga, crno-bijeli chanel uzorak se traži, bilo kao kombinacija cijelog izgleda ili samo kao motiv.  Rujan i listopad donose u garderobu smeđu u svim nijansama i opet, ove sezone je vrlo aktualna zbog pomanjkanja ideja i recesije. Tako da se opet očekuje smeđa kombinacija obuće i jakne, možda uz koji leopard detalj. Iako je jesen pred nama, naglasiti ću bijelu i boju šampanjca jer je na majici obavezna kao pozadina. Tu je i razmaženi stil Betty Boop s užim, nabranim i čipkastim detaljima. Nabrano, mašne, resice, cirkoni, remenčići – sve to je poželjno na majicama ili tunikama i lako se kombinira.

Vrtićka populacija nositi će pretežito pamučne majčice i tunike u jakim ružičastim tonovima. Predlaže se i ljubičasta u kombinaciji s mišije sivom. Neizostavne su i traperice/farmerke/rabatinke koje ipak nisu jednostavne kao prije. Često su gužvane na području prepona i imaju cvjetiće i/ili cirkone. Ipak, tajice su i ovog rujna obavezne. Najviše zbog toga jer su aktualne idalje puf-tunike s već prije spomenutim slikama. Tonovi na slikama moraju biti jaki, blješteći i usklađeni s obućom. Najbolja pak kombinacija bi bila, ako uspijete naći, tajice s uzorkom traper materijala i to u svim nijansama. Tu se već dotičem i starijih osnovnoškoliki. One obavezno moraju u svojoj garderobi imati i crne i sive tajice i cool tunike sa ženskim likovima. Idealna kombinacija je tajice, suknjica sa čipkom ili traper suknja i jednostavnija pamučna majica sa ženskim likom i/ili kapuljačom.

Za dan tjelesnog odgoja preporuča se siva ili ljubičasta pamučna trenirka izvezena sa svjetlucajućim motivima i porukama: Princess, Miss, Love...

Obuća je jednostavnija i mora pratiti cijeli sadržaj dnevnog looka. I, nemojte pretjerivati s motivima.... ako je na majici cirkonasta mica-maca to je dovoljno, obuća treba biti samo bojom usklađena, bez dodatnih slikica i detalja.

I, naravno, sve to košta... knjige, nova torba, pernica i ostala oprema. Zato, u biranju odjeće nećete pogriješiti ako se oslonite na ponudu već u samom centru Zagreba: Nama (Robne kuće Ilica i Kvaternikov trg). Cijene su prihvatljive, a konfekcija nadasve aktualna i kvalitetna.

I, kao kreatorica zagrebačke dječje mode, a i mama mogu primjetiti kako naša djeca itekako znaju što i kada žele nositi. A modu diktira televizija, grupa i razred. Stoga, roditelji, važno je ipak odvojiti vremena i proći povoljnije, a ugoditi našim fensicama s kvalitetnim i posebnim komadićima odjeće.

Iako je zabrinutost sasvim razumljiva jer se ipak radi o najpopularnijem rock bendu na svijetu, mjesta za paniku nema jer se turneja pa i koncert u Zagrebu održava prema rasporedu. Naime, neki šaljivi haker je upao u račun kontroverznog frontmena benda i izazvao nepotrebnu paniku napisavši da se turneja otkazuje. Srećom, vijest je neistinita i jedino što bi svakog ljubitelja ovog megapopularnog benda trebalo mučiti jest kako doći do svoje ulaznice na vrijeme.

Fan pit je odavno rasprodan no ulaznica još uvijek ima u prodaji a mogu se kupiti na svim ovlaštenim prodajnim mjestima Eventima i to po slijedećim cijenama: PARTER/TRIBINE: 299 KUNA LOŽE: 499 KUNA

Imam kolegicu koja ništa ne vjeruje muškima. Svakome provjerava mobitel. Zadnjeg momka je pratila dva mjeseca po gradu a skužio ju je tek kad mu je uradila generalni čeprk po mobitelu. Više nije s tim momkom, ali je zato smršavila 6 kila i izgleda ekstra. I opet bi kaže, virila u mobitel, samo da ima kome.

Druga kolegica  svakodnevno prati momka s kojim je u vezi, no ova želi smršavit 12 kilograma. Dok se njen momak odmara ona prati curu od svoga brata (nije u vezi sa bratom, da ne ispadne sad da prati samu sebe).

Trećoj je momak zbog sličnih razloga postao alpinist te otišao na ekspediciju u Peru. Prestala je sa pratnjom tek na 5500 metara nadmorske visine. Vratila se u Hrvatsku i usprkos ozeblinama se ne predaje. Izgubljena bitka za nju ne znači i izgubljen rat. Upisala je planinarsku školu, tečaj slobodnog penjanja, radi kondicione vježbe dvaput dnevno, i sjedeći u zamrzivaču vježba cirkulaciju za slijedeću ekspediciju.
One sve i vlastitim primjerima brane tvrdnju da je ljubomora dobra za zdravlje (veze).
Kažu mi da ni meni ne bi škodilo da malo više šetam po gradu umjesto što samo kopam po mobitelu i e-mailu svoga momčića.

Da li vi čeprkate po mobitelu svoga partnera? Virite li u poruke? Vjerujete li vi svome partneru uopće? Don Jure je jednom izjavio da je mobitel ispao vragu iz vriče.

Mobiteli su uništili čitavu romantiku. Prije, kad se išlo u kurbaluk, trebalo je pješačit 9 kilometara po snijegu do susjednog sela i planirat to danima, a sad ono: "Di si?" I ako ne odgovoriš na tu kreativnu poruku u roku keks, još se dotični uvrijedi. Pa namah šibne svoj kreativno osmišljen sms drugoj zainteresiranoj. Eto! Ali, čula sam i za jedan slučaj kreativne upotrebe mobitela! U Dubrovniku je prije 5 godina jedna djevojka ispravno shvatila čemu služi vibracija...
Jedna je tako išla na facebooku pratit šta joj momčić radi kad ona ne gleda. Satima je provodila vrijeme na računalu proučavajući sve aktivnosti. Nije više imala vremena za viđat momka ali je zato bila sigurna s kim se dopisuje. U međuvremenu se ohladila od momka ali se debelo navukla na facebook.

Zaključak sa terena: tehnološko špijuniranje je fizički manje zahtijevno ali tradicionalno je generalno zdravije.

Za e-ćakule sastavila Danica Čvorović

"Znaš. Sinovi se prave ujutro rano, a kćeri navečer", - zapanjio me svojom konstatacijom jedan moj oženjeni prijatelj. Odmah sam se sjetio kraja srednje škole kad smo mi dečki "učeno" razglabali o onim stvarima. Sjećam se kako je jedan moj školski kolega tada rekao: "Ako sa njim budeš ubadao više desno, dobit ćeš sina, a ako ga daš malo ulijevo, dobit ćeš kćer!".

Ova zadnja konstatacija, za žene vrlo uvredljiva, koliko ja primjećujem, je nažalost u stvarnom životu vrlo prisutna. Primjećujem to svugdje: u tramvaju, na ulici, u parku... Na žalost, jedan veliki broj nas dečkiju razmišlja u ovim okvirima. Žensko čeljade služi utaživanju naših muških potreba. Govorim o jednom velikom broju slučajeva, a ne o svima! Pritom ne razmišljamo o tome da  je na drugoj strani ljudsko biće, nečije dijete koje možemo povrijediti, i u čiji odgoj su roditelji uložili jako puno ljubavi i pažnje.

Kako sam se profesionalno bavio i bavim  i bračnim i obiteljskim savjetovanjem, te radom s mladima, ovdje doneseno moje razmišljanje ima stvarno životno uporište.

Prije dosta godina, još sam bio student, jedna mi je djevojka rekla otprilike ovo: " Znaš, kad sam ja bila u srednjoj, sve su cure u mom razredu izgubile djevičanstvo i meni je to bila velika sramota što ja nisam, pa sam se i ja htjela toga riješiti. I učinila sam to. Nisam sa tim tipom ništa posebno htjela, osim toga da se toga riješim. Bilo mi je vrlo bolno, jako me boljelo. Ali, drago mi je da sam to obavila".

Zašto navodim ovaj primjer? Iz njega se vidi da djevojka svoje prirodno stanje smatra sramotom. Da razdjevičenje izabire obaviti s osobom koja joj ništa ne znači.

Neću ovdje moralizirati, jesu li seksualni odnosi u toj dobi srednje škole u redu ili nisu. Ono što ću reći je da bi prvi spolni odnos trebalo obaviti s osobom kojoj se vjeruje i koju se voli. Nikako sa nekim koga ne poznajete dovoljno i s kime niste osjećajno vezani. To podjednako važi i za dečke i cure. Spolni akt obavljen prvi put s nepoznatom osobom može donijeti i neugodna iskustva, kao ovoj gore djevojci. Isto tako i dečku. Što ako dečko ne bude na visini zadatka prvi put? Ženska osoba ga svojim komentarima itekako može iznerediti. O tome su napisane knjige, pa neću trošiti riječi na to.

Poznato je iz psihologije da curama treba neka osjećajna žica da se upuste u spolni čin. Mada kad gledam ponašanje tih srednjoškolki na ulici i kad pričam sa kolegama, ne znam koliko su psiholozi u pravu. Imam osjećaj da današnje cure gore prostače od dečki. Gdje sam ono stao? A, da. Moje skromno mišljenje je, da bi u ovom vrlo promiskuitetnom vremenu, i dečki trebali živjeti po ovim postulatima. Nije normalno da jedan dečko prije braka ima odnose sa tolikim brojem ženskih osoba! I može mi govoriti što tko hoće o tome. Današnji srednjoškolci već imaju odnose sa preko 2-3 osobe!!

Postavljam vrlo ozbiljnu tezu da muška osoba koja je imala seksualne odnose sa dosta partnerica ima ozbiljnih psihičkih teškoća i da u biti ne voli i ne poštuje ženske osobe.

Živimo u takvom svijetu da se nekomu tko je spavao sa na desetke žena plješće, a nekomu tko je primjerice imao jednu, ismijava ga se. Onaj tko je imao više, veliki je zavodnik i ljubitelj žena! :  A onaj koji nije, je šonjo! Držim da tomu nije tako. Kako netko može voljeti žene, kad mu od desetaka tih žena s kojima je spavao niti jedna nije dobra da bi se trajno za nju afektivno vezao. Držim da takva osoba zapravo mrzi žene, a rezultat takvog ponašanja vrlo često se može naći u najranijem odgoju i odnosu majke prema sinu (ali o tome ne bih sada... to bi bila tema za sebe). Takva osoba ženu shvaća samo kao "rupu i ono oko te rupe". Nažalost.

Takva osoba nikada neće biti sposobna za jednu zdravu bračnu vezu, niti će svoju ženu poštovati i voljeti kako bi trebao.

Poznato mi je kako se dečki odgajaju u patrijarhalnim sredinama kod nas. Dečke se potiče da imaju cure, plješće se njihovim odnosima, otac će ako je potrebno sve ukućane istjerati vani kako bi mali doveo curu. Za cure važi obratno. U tome je skriveno to naše licemjerje. Kćer baš ne bi dali olako nekom mulcu, ali ćemo rado potaknuti sina da nagazi onu tamo (koja je također nečija kćer). Razmislimo malo o tome.

Postavljam tezu:  Seksualni čin mora poštivati osobu cjelovito.

Ne djelomično. Mislim da ovo pravilo treba važiti za oba spola podjednako i da tomu treba težiti. Poznavanje osobe dovodi i do veće odgovornosti, a nepoznavanje vrlo često do neodgovornosti, odbacivanja začeća, osobe i sl.

Dobro, to smo apsolvirali. Idemo malo na starije dečke. Uvijek me iznenadi kako moji prijatelji, kolege, poznanici, kada se priča o "onim stvarima", slabo znaju o tome. Svi znaju tehniku zadovoljavanja žene, kako to obaviti, kako ta "stvar" izgleda na vani... Ali, o načinu funkcioniranja te "stvari" nemaju blage veze. Niti ih zanima, što je najgore. Njima je važno da oni to znaju "delati" i da je ona zadovoljna.

Postavljam tezu: Vrlo je važno da dečko dublje poznaje način funkcioniranja "te ženske stvari". Da poznaje menstrualni ciklus žene, način na koji dolazi do oplodnje (ne površno!!!), plodne i neplodne dane. Većina mojih prijatelja o tome nema blage veze. Ne bih imao ni ja, da me nije zanimalo. Ja sam se prvo dao na literaturu, a onda na praksu. A oni su prvo svladali tehniku, a od literature su odustali :lol:

Smiješno mi je kad neki od njih vele da koriste kondome tijekom spolnih čina uvijek. Kad bi znali za plodne i neplodne dane, kondom im uopće ne bi trebao. I uštedjeli bi novce.

Primijetio sam da duge veze često pucaju.

Postavljam tezu da duge veze nisu dobre.

Zašto je tomu tako? Zato što čovjek treba uvijek nove podražaje u životu. Dakle, našao si curu. Lijepo ti je sa njom. To je novi podražaj. Svaka veza nakon nekoga vremena, ako se oko nje ne trudi, dođe u zasićenje. Mislim da je danas idealna dobna granica za ženidbu dečkiju između 25. - e i 30.- e godine. Sve poslije 30 je skoro, pa piši propalo. Takvim osobama nedostaje volje za kompromise, kompliciraniji su, samodostatni... Kad pričate sa takvim osobama i pitate ih kako to da se nisu oženili, iznalaze sto razloga. Jednom je moj otac rekao da bi on to sve po sili zakona oženio :lol:

Dakle, nakon kvalitetnog hodanja i veze treba novi podražaj, ukoliko ne želite da se veza raspadne. Takav podražaj je ženidba, potom novi podražaj u vidu djece, pa onda unuci... S dolaskom djece u bračnu zajednicu, prebacuje se težište sa partnera na dijete. Partneri nisu više zaokupljeni sobom koliko s djetetom i dijete svojim ponašanjem neprekidno stvara te nove podražaje i čini život partnera dinamičnijim. No to je tema za jedno drugo promišljanje, koje ću također napraviti, jer sam se bavio bračnim savjetovanjem.

Pravilo za sva vremena: Ženska osoba je također nečije dijete. Dijete u koje je uloženo puno ljubavi, truda i pažnje. Ako ne mislite ozbiljno, nemojte se ni petljati u to. Radio sam i ja te greške i povrijedio nekoliko osoba. Danas, kad sam imam kćerkicu, često mi to prođe kroz glavu. Ima jedna rečenica u knjizi "Mali Princ": Čovjek je zauvijek odgovoran za ono što je pripitomio. Samo što nas malo o tome razmišlja.

Prije dvije-tri godine, od jednog dobrog poznanika čujem vic o ženama: Znaš, žena se sastoji od rupe i onog oko nje!"

Reklamne kampanje za Durexove proizvode, a posebno kondome često namjerno provociraju gledatelja te na taj način doprinose širenju poruke o važnosti zaštite tijekom spolnog odnosa. No u ovom slučaju očito je da su se nacionalne komercijalne televizije postavile moralne vertikale društva.

U prilog tome govore i njihova objašnjenja za pomicanje termina emitiranja. Tako primjerice s Nove TV poručuju kako «nažalost spotovi od Durexa više propagiraju seks od same zaštite» te se pozivaju na Pravilnik o zaštiti maloljetnika.

RTL je pak odigrao na kartu Zakona o elektroničkim medijima te odredbe koje «pozivaju sve medije da štite djecu i maloljetnike od neprimjerenih sadržaja». Sporno im je i to što se o zaštiti u novom spotu govori kroz propagiranje užitka?!?

«U moru reklamnog sadržaja koji više ili manje eksplicitno igraju na kartu seksualnosti, a da za to nemaju neko kreativno utemeljenje, kao što su reklame za sladolede, osvježavajuće napitke ili parfeme, mislim da novi reklamni spot za naš «Fetherlite Ultima» zaista spada u red vrlo pristojnih Durexovih spotova», izjavio je Tomislav Đurica, direktor SSL Internationala za Hrvatsku dodavši kako je spot radila renomirana reklamna agencija McCann.

U društvu u kojem mladi misle da sve znaju o seksu a zapravo sve češće potpuno needucirani i bez zaštite ulaze u spolne odnose, gdje seksualna edukacija zapravo ne postoji ali je zato seks u najrazličitijim formama dostupan na svakom koraku, Durexova nova reklama je zapravo smiješno nevina.

Nesumnjivo volim pse. Ne volim mačke. Ajmo ovo drugo. Zašto ne volim mačke? Ne volim ih zbog sebičnosti. Zbog indiferentnosti. Kad su male vrlo su slatke mice - mace. Ali gdje sa njima kad odrastu? Niti su mi više simpatične, niti mile. :lol: Jedna od najogavnijih slika iz životinjskog svijeta mi je ona u kojoj mi se debela olinjala mačka uzdignuta repa približava da se očeše o moje noge. Najgore mi je ako se tada zateknem u tuđoj kući u kojoj se moram ponašati po protokolu bontona. Moram se ljubazno smiješiti, umilno izgovarati kako mi je to najljepša maca koju sam u životu vidio. A najradije bih je uhvatio za rep, pa je odnio van svoga vidokruga, van svoga vremena, van svoga postojanja. A kad mi ljubazna gazdarica nudeći mi je, stavi takvu macu u krilo, a potom mi ponudi, komadić kolača i kavu , mome beznađu i očaju nema kraja. Dlake, ono mačje predenje, uski mačji pogled i njeno zadovoljstvo što sam ja njena svojina, mi je naprosto nepodnošljivo. Čast svim mačkoljupcima, ali ja definitivno nisam ljubitelj mačaka.

Kod pasa me uvijek fascinirala njihova privrženost gospodaru. Često glupa privrženost koju su pojedini peseki platili glavom. Pse bih podijelio na opasne i neopasne, ružne i lijepe, male i velike.

Opasne nije dobro imati. Velika je to odgovornost. Ružni psi mi također nisu pri srcu. Jedan od ružnijih pasa mi je, Bog neka mi prosti, a i mjuzaši koji ih vole, upravo Hrvatski ovčar. Nesumnjivo je opasan i grize, ima vučji hod i onu neku ružnu crnu boju. Kad ga vidim, mrak mi padne na oči. Kao da vidim samog nečastivog pred sobom!  :lol: Od svih onih žutih retrivera, šarenih pudlica, bernardinaca, vučjaka i sl. mi imamo tog crnog, opasnog nečastivog psa. Uvijek sam se pitao: što smo mi pobogu skrivili dragom Bogu da nas je dopao tako ružan pas?

Ali nije naš pas najružniji. Ima ih i ružnijih. Ali se svi narodi nekako izvuku i imaju više pasmina, a mi eto, koliko je meni poznato, imamo samo tu jednu, Bože mi prosti, vražju pasminu.

Teško je u ovim recesijskim vremenima imati opasnog psa. Em, morate biti karakterno snažan gospodar, fizički snažan i jak i pokazati mu pokatkad tko je gazda. S obzirom da na skoro sve postavljene zahtjeve mogu odgovoriti niječno, za mene takav pas definitivno nije. A ne bih ga s obzirom na krizu mogao ni hraniti.

Dakle, ostaje mi neka manja, simpatična, neopasna pasmina. Sve sam te pasmine s predznakom mini istražio i došao do zaključka da je u mom slučaju idealan pas yorkshire terrier:

Psi yorkiji su nesumnjivo lijepi psići. Narastu do dvije kile. Ono što ih razlikuje od drugih pasa je svojstvo dlake koja je slična ljudskoj. Dakle nema dlaka po stanu. Lako ih je hraniti. Svojim lavežom jasno upozoravaju da je nepoznata osoba blizu ulaznih vrata. Mana im je, kažu oni koji ih imaju, da su neurotični.

A meni svojstvo neurotičnosti kod ljudi nikada nije izgledalo kao neka posebna mana. S jedne strane imate mirne drage ljude, koji ponekad znadu biti vrlo dosadni. A s druge strane imate pomalo neurotične ljude koji se znadu na vama iskaliti, što ne mora biti po sebi nešto loše. U tom slučaju i vi na njima iskalite svoju neurotičnost! Pa ste jedan-jedan. Ne treba vam nikakav psihijatar. Izliječeni oni, izliječeni vi! I zahvaljujete Bogu da postoje takvi neurotični ljudi.

E tako je i sa psima. Imate npr. nekog labradora koji je nesumnjivo lijep pas. Ali, brate mili, taj samo spava i jede. A zalaje svake prijestupne godine. Lijep, a dosadan.

A naš yorki je razmažen, skače, vrti se, nasmijava vas, laje dok nešto ne dobije, razbija tišinu koju ponekad mrzite. Imate brigu. Sličan je djetetu. Razvijete ljubav.

Imam dijete. Eh, i dijete bi, sunce tatino, htjelo yorkija. Mama bi htjela retrivera. Ali ne, sunce tatino je često sjedilo u tatinu krilu i putem "jubita" gledalo male slatke yorkije. Tatino zlato voli što i tata.

Yorki je mali pas. Ne morate ga nikomu povjeravati kada idete na godišnji. Stavite ga u auto i to je to. Možete ga voditi u shopping centre, u grad, jednom riječju: svugdje.

Ako želite izložbenog psa, onda ćete mu puštati dlaku, a ako ne (što je kod mene slučaj), onda će izgledati kao pas, a ne kao neka naperlitana pudla. Inače, yorkiji ne spadaju u porodicu pudli, već terriera.

Dosta sam čitao o yorkijima i svi koji ih imaju su veliki zaljubljenici te pasmine i nisu ostali na jednom psu. Internet je prepun foruma u kojima se može čitati o tim preslatkim stvorenjima.Jedina mana im je što su skupi i spadaju u skuplje pasmine pasa.

Na kraju, vele oni koji ga imaju da je yorkshire terrier pas vrlo lojalan svomu gospodaru i da u obitelji nepogrešivo prepoznaje tko je gazda, te da je tom članu najodaniji. S obzirom da ja više nisam siguran tko u mom domu drži uzde: je li ja, ili žena ili kćerkica, odlučio sam to na lukav način provjeriti. I to je jedan od glavnih razloga zašto želim nabaviti malog yorkshire terriera.

Ljubitelji tanga moći će uživati u sjajnim izvedbama argetinske pjevačice Mayte Caparros u ponedjeljak, 19. srpnja 2010. u 21 sat na Sceni Gradec.

Dan kasnije u Atriju Galerije Klovićevi dvori slijedi koncert klasične glazbe uz odlične hrvatske glazbenice, Sidoniju Lebar, Jadranku Gašparović i Katarinu Krpan.

U srijedu, 21. srpnja 2010. započinje 44. međunarodna smotra folklora koja, nakon što je na svjetsku listu nematerijalne kulturne baštine uvršteno sedam kulturnih dobara s područja Hrvatske, želi široj javnosti na svoj način i u skladu sa svojim mogućnostima predstaviti UNESCO-ve svjetski proširene aktivnosti zaštite nematerijalne kulturne baštine u kojima sudjeluje i Hrvatska. Smotra traje do nedjelje, 25. srpnja 2010. a detaljnije informacije potražite na www.msf.hr.

19. 07. | ponedjeljak | Scena Gradec

MAYTE CAPARRÓS, vokal, Argentina

GUSTAVO CASSISSI, Španjolska gitara

LIONEL MORTOLA, kontrabas, bandoneon

Noche del tango

Sredinom devetnaestog stoljeća susretom mnogih kultura nastao je novi glazbeni izričaj – tango – koji je ubrzo osvojio taverne argentinskih gradova, a potom i plesne dvorane od Europe do Sjeverne Amerike. Tuga i radost, čežnja i ushićenost, mladost i oproštaj od nje…, samo su neki od osjećaja koje dočarava izvedba sjajne argentinske glazbenice Mayte Caparrós. Mayte održava brojne koncerte po Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj i Argentini, snima nosače zvuka i česta je gošća radijskih i televizijskih postaja. Posljednjih godina živi u Barceloni gdje se bavi i pedagoškim radom.

20. 07. | utorak | Atrij Galerije Klovićevi dvori

SIDONIJA LEBAR, violina

JADRANKA GAŠPAROVIĆ, violončelo

KATARINA KRPAN, glasovir

F. Chopin

Koncertom komorne glazbe s djelima F. Chopina predstavit će se sjajne mlade glazbenice: violinistica Sidonija Lebar, violončelistica Jadranka Gašparović te pijanistica Katarina Krpan. Sve tri su dobitnice niza domaćih i inozemnih nagrada, surađuju s brojnim domaćim i inozemnim orkestrima te komornim ansamblima, umjetnicima i dirigentima. Od 2002. Sidonija Lebar koncertna je majstorica Zagrebačke filharmonije te 1. violina Gudačkog kvarteta Rucner. Jadranka Gašparović solo je violončelistica Flamanske opere u Antwerpenu i vođa ansambla violončela Octocelli. Katarina Krpan docentica je na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.

21. – 25. 07.

44. Međunarodna smotra folklora (www.msf.hr)

Informacije: Koncertna direkcija Zagreb Kneza Mislava 18, HR – 10000 ZAGREB tel: +385 1 4501 200, 4501 208 e-mail: info@kdz.hr web: www.kdz.hr

Cijene ulaznica: 100,00 kn | Scena Gradec 19. 07. | Scena Gradec | Mayte Caparrós 26. 07. | Scena Gradec | Natali Dizdar 29. 07. | Scena Gradec | Mungo Jerry

                                50,00 kn 20. 07. | Atrij Galerije Klovićevi dvori| S. Lebar, J. Gašparović, K. Krpan 27. 07. | Scena Gradec | Hanggai 28. 07. | Scena Gradec | Tamara Obrovac...

Za pretplatnike sezone 2010./11. Koncertne direkcije Zagreb, umirovljenike, invalide, učenike, studente, vojnike i grupe od 10 i više osoba na cijenu ulaznice odobrava se popust od 20%.

Onda se ohrabrila i došla do njegove zgrade, pozvala lift pa pobjegla...
Nakon šta se taj lik oženio, dobio djecu, razveo, dobio unuke i preminuo sretan u dubokoj starosti, File se upisala na tečaj: "Upoznajte muškića dok ima mišića!"

Tamo su je savjetovali između ostaloga da se treba upisati u planinarsko društvo jer je najlakše lika upoznat negdje di se ljudi spontano upoznavaju. Tu je kvalitetno postignut privid da su došli radi sličnih interesa a koji nisu reproduktivne prirode. Naučila je i da nije dobro izlazit u disko jer tamo svi znaju da si došla tražit sexa na brzinu.
Osim toga naveli su joj još par valjanih razloga:
- Konkurencija za planinare ni izbliza nije krvoločna kao za nogometaše primjerice
- Planinari vole popit pa su im žene privlačnije negomuškićima koji ne piju, nogometašima primjerice
-U planini ima više uzbrdica nego nizbrdica pa će usput i lakše otopit salo sa guzice.

Jedini je problem bio što se Filomena nije mogla penjat uzbrdo. Ali je naučila absajlat, a to znači spuštat se na konopu. Na tipa se nije spotaknula.

Rekli su joj da se ne obeshrabruje jer da ljubav ne pada na silu nego se spotiče slučajno. I da ne treba ciljano i planirano tražit momka nego neka samo ide u spizu i platit račune, pa kad naleti, naleti.
Tako je došlo i internet bankarstvo i dostava spize na kućnu adresu pa File više nije tribala izlazit. A računala je ako ljubav ne smiš tražit onda je bolje stat doma.

Jednoga dana je čitavo svoje sexi donje rublje koje je čuvala godinama za posebne prilike odlučila oprat da se ne raspadne. I taman dok je stavljala mudantine na tiramol, jedne crne mudante su pale na balkon od susjeda. Bilo joj je jako neugodno otići ga pitat da joj da mudante pa se poslužila naučenim znanjem iz planinarske škole. Uzela je svoju penjačku opremu i absajlala je par katova niže. Uto je srela jednog fasadera koji se također klatio na konopu. On je bio brži i pružio joj je mudante uz široki osmjeh. Ona mu je smješak uzvratila.
To je sudbina, to je ljubav.
Spotaknula se momentalno.

U slijedećem nastavku o tome zašto je ova priča potencijalno štetna te kako ovladati umijećem komuniciranja na Iskrici.

Neznam kako al evo u pola 1 sam se naša pred tevejcem i poče BEJVOČ. Mislio sam da je arhiva od NOVE TV izgorila, bar taj dio gdje drže epizode BEJVOČA al eto, čim gledam, znači da nije. Serija je vrlo interesantna i poučna. Uvod je najinteresantniji. Već u samom početku paradira najmanje 200 žena ka da je vojna prada u Sjevernoj Koreji. Čak imaju pravilnu formaciju. Od njih 200 samo 1 nema sisu 5-icu, a i to im se vjerojatno omaklo jer da je režiser to primjetio, istu bi odma diskvalificirao ka ben Džonsona sa Olimpijade ono kad je trča nadrogiran.

Dakle početak je takav da 200 žena sa sisama 5-icama nekud trči. Kud one trče to sam Bog zna. Dok one trčedu onaj MIČ BJUKENN, onaj što je šef sviju spasilaca na zemaljskoj kugli uključujući susjedne planete Veneru i Mars, stoji naslonjen o neku metalnu orgradu i ka sa dvogledom gleda prema moru. Ka, njega ne zanima 200 polugolih žena neg' je on savjestan i gleda dal' se ko utaplja.

Onda ovih 200 protrči kraj njega. Pa se okrenu pa opet trče al' sad u kontra smjeru. Al'  MIČ!? - Mič njih ne jebe pet posto. Onda se u tom uvodu režiser fokusira na samo 1 od tih 200 koja se vrpolji, mazi sama sebe, dira se svuda, i sve to na plaži. Ne znam koji je smisao takvog uvoda, al' oku paše.

U tom uvodu svira i neka pjesma koja bi se mogla svrstat u MELODIJE SANSKO UNSKOG KANTONA 1997. O onom žutom đipu kojeg voze pripadnici spasilačke službe i koji se u svakom uvodu vozi u rikverc, neću ni govorit. Ka da mu krepala 1. brzina pa nemere napred. Kad je taj uvod već prošao onda počinje serija.

Stara mi taman ispekla 3 jaja na oko, reko idem baš da vidim što slijedi u seriji. Ama taman što sam kruvom probio ono žumanjce, etot utaplja se jedan pičokander. Doduše ja sam mislio da je jedan al' kako mi jedno oko na jajima a drugo na televiziji, nisam skužio da su u pitanju 2 pičokandera. Ono što je fascinantno je to da se uvijek i samo uvijek utapljaju žene. Bar u toj seriji. Drugo što je interesantno je da se uvijek utapljaju 15 metara od obale.

Konkretno dok su se te dve utapljale, drugih 198 žena je stajalo sa strane i doslovce vrištalo i zapomagalo. Ja taman načeo ono drugo jaje na oko. Reko sad će doći Mič Bjukenn jebat će vam majku. Vrišti njih 198 odma tik do mora a Mič izlazi iz one žute veš mašine na kotačima, stavlja na sebe onako mrtav ladan ono crveno govno što ga zovu plutača, i dolazi do ovih 198 žena.

Joj reko sad kad im reče "De umuknite pička vam materna" . Ja ono treće jaje načeo, kad ovi Mič Bjukenn pita njih da "Đe su ove što se utapljaju!?". Ja gledam i ne vjerujem. Ove se utapljaju toliko blizu da ga zašpricaše po jajima. Ovih 198 vrište i panično prstima pokazuju negdje na pučinu ka da se ove 2 utapljaju 94 nautičke milje dalje a ne 15 metara. Pojede ja sva jaja na oko. Reko "Moj Mič tis glup ka top!". Kako sam ja to pomislio eto njega baci se umore i pliva, pliva, pliva on, nikad kraja...Mater mi već parizera donijela na tacni da malo zamezim nakon jaja, a ovaj još pliva.

Stade stara sa onim parizerom, pogleda tevejac, veli "'El to Mič?" Reko stara je, to je Mič. Veli moja mati  "  'El se opet neko utaplja?" Reko "Jok mati, voli čovjek plivat pa pliva iz dosade. Pa normalno da se utaplja. Pa 'el mu vidiš plutaču iza prkna!?"

Veli stara "Aaa nisam vid'la. Ode ja kod Nade na kavu!". Ode stara, ja već krkno pola parizera, ovaj još pliva. Došlo mu i pojačanje. Sad njih troje pliva. Ama nikad kraja. Ma reko pičkat materna oš više doplivat. Bogme ka da me je čuo.

Eto njega, primi onog pičokandera i to doslovce za sisu. O reko kakvo je to spašavanje krava te ubola? Jesil'  ti tolko pliva da je pomuzeš ili da je spasiš?. Vuče on nju, reko krušnu ti mrvu , pa njoj je bolje bilo dok se utapljala neg kad je ova mrcna došla do nje. Izvuče on nju van ka svinjsku polovicu iz hladnjače.

Puče sa njom o onaj pijesak na plaži. Pade žena ka Čaušesku na streljanju 91-e. Kako je on nju puka o pod tako se onih 198 žena nasralo oko njega. Što je poslije bilo to sam Bog zna. El ona jadna živa? El on nju spasio? El on nju ubio? Ja to neću nikad saznat jer je režiser prebacio scenu na neka 2 krasotića koja svojim mišićima mame ženke. Onda sam oša na wc i više se nisam vratio.

Preuzeto sa bloga Bloger Krule, uz dozvolu autora

Festival je pokrenut primarno "prijateljskim" (naspram "poslovnim") angažmanom, motiviran entuzijazmom, s programom tijekom 2 dana vikenda na 2 (band & sound system) pozornice, dok danas donosi neprekidni program u trajanju od 4 dana na 5 pozornica, na kojem kroz dane održavanja prisustvuje nekoliko tisuća posjetitelja, koji su očigledno prepoznali i koji poštuju takav predani rad i kontinuirani angažman.

U situacijama gdje se svakakvi događaji nazivaju “festivalima”, pojavljujući se kao gljive poslije kiše, Seasplash festival ponosno ističe da je u rukama ljudi koji se više od 18 godina u kontinuitetu bave ne samo organizacijom sličnih događanja, već to iskustvo dodatno utvrđuju nastupajući kao izvođači (ili barem posjetitelji) na mnogima od njih, doživljavajući ih kroz raznolike i različite profile i sadržaje, i to u širem zemljopisnom okruženju.

Na taj način svim prisutnima (čitaj; izvođačima, publici, a na kraju i sebi samima) omogućavaju adekvatnu festivalsku atmosferu.

SEASPLASH festival pokrenula je punkrock generacija s početka 90-ih, koja je uvijek poštivala, a na kraju i zavoljela unutar festivalskog programa predstavljene stilove, bilo da se radi o tradicionalnim (roots, dub, reggae, ska, rocksteady, itd.), ili modernijim stilovima iz elektronske ere (jungle, drum’n’bass, hip-hop, breakbeat, dubstep, itd.).

Tako i ove godine možete prisustvovati nastupima relevantnih predstavnika raznih stilova, iz samog vrha svjetske produkcije;
Lutan Fyah (direktno s Jamajke, jedan od trenutnih reggae superzvijezda, s pratećim bendom), High Tone (jedan od najprogresivnijih francuskih i europskih dub bendova uopće), Iration Steppas, Channel One Sound System, Weeding Dub, Exodus (bastioni engleske, francuske, tj. svjetske dub & sound system kulture), Gentlemans Dub Club (mladi i jedan od najperspektivnijih dub bendova), Smith & Mighty (kultni engleski drum'n'bass dvojac), RSD (solo dubstep projekt Roba Smitha aka RSD iz Bristola, aktivnog na sceni preko 30 godina), Elvis Jackson (iz Slovenije, jedan od najuspješnijih bendova iz regije posljednjih godina)..., a Seasplash festival je posebno ponosan što između ostalih, nakon 7 godina održavanja, ima mogućnost ugostiti plejadu domaćih izvođača, na sceni koja se razvija i rapidno raste, od već scenski dokazanih (ST!llness, Kandžija, Postolar Tripper), do onih čije vrijeme tek nadolazi (Las Balkanieras, Bamwise, Beetan Tone…), kao i čitav niz inozemnih i domaćih DJ nastupa. Festival tako i nadalje zadržava i razvija svoj međunarodni karakter.

Zbog višegodišnje organizacije, Seasplash festival se danas smatra neizostavnim dijelom kulturnog identiteta grada Pule koji ga, kao i pripadajuća Turistička zajednica, podržava.

Svojim razvojem i konstantnim angažmanom, Seasplash je u međuvremenu postao “event brand”, aktivan tijekom čitave kalendarske godine, uz ljetni Seasplash festival kao vrhunac, organizirajući i zimski Wintersplash festival u Zagrebu, mnogo klupskih evenata i mini turneja na mjesečnoj razini, te niz promotivnih događanja u mjesecima neposredno pred, kao i nakon završetka ljetnog festivala.

Novost u nadolazećoj ljetnoj sezoni je program u organizaciji Seasplash kolektiva (Seasplash Summer Program), koji će se od početka lipnja do polovice rujna odvijati na lokaciji Fort Punta Christo u Štinjanu, nekoliko kilometara od grada Pule, i koji će dodatno uključivati mnogo različitih gostovanja i kulturnih programa, gdje se Seasplash festival vraća svojim korijenima, i jednoj od najljepših i najatraktivnijih lokacija koja je festival ugostila u prve dvije godine njegova održavanja (2003., 2004.).
Za kraj i kao vrhunac sezone, ističemo ugošćivanje Outlook festivala, najvećeg svjetskog dub/step & sound system festivala (2. - 5.9.2010., www.outlookfestival.com)

U slučaju da vam je dosta loše organiziranih i dosadnih, ili većih sponzoriranih “festivalskih” događanja na kojima se osjećate kao da kupujete artikle u supermarketu, pozivamo vas da dopustite da vas zapljusne tsunami pozitivnih vibracija, i da prisustvujete jednom od festivala koji nije nastao preko noći, i koji festivalsku atmosferu održava i njeguje tijekom čitava njegova trajanja. 

Radi se, doduše, o privremenim rezultatima prikupljanja potpisa, koje je trajalo posljednja dva tjedna.

'Ovo je blagdan hrvatske demokracije! Građani su poslali jasnu poruku da su nezadovoljni. Nad ovolikim brojem treba se zamisliti svaka vlast', rekao je Krešimir Sever, čelnik Nezavisnih sindikata Hrvatske.

Mladen Novosel, v. d. predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, istaknuo je kako su svojim odazivom na sindikalnu akciju građani poručili da ne žele živjeti kao dosad, da žele živjeti bolje.

'Ovo je pobjeda građana, iako će prava pobjeda biti tek kada dođemo do Zakona o radu po mjeri radnika i vlast natjeramo na zaokret u načinu vladanja', kazao je Ozren Matijašavić, glavni koordinator sindikalnih akcija.

Čelnik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić smatra da su glavni razlozi ovako impozantnog broja prikupljenih potpisa velika količina nezadovoljstva među stanovništvom načinom na koji vladajući rješavaju probleme i jedinstvo sindikata.

Teško će, smatra Ribić, bilo koja druga udruga ponoviti ovakav rezultat sve dok je na snazi postojeći Zakon o referendumu.

'Mi smo uspjeli jer su građani imali veliku želju izraziti svoje neslaganje s vlašću. To je elementaran osjećaj. Potrebno je mijenjati pravila i omogućiti građanima da se češće izjašnjavaju. Nije demokracija da se jednom u četiri godine izađe na izbore na kojima političari mnogo toga obećavaju, a malo toga i naprave', naglasio je Ribić.

S konačnim brojem potpisa sindikati će izaći u iduću srijedu, 30. lipnja, pri čemu će javnost izvijestiti o daljnjim aktivnostima. Danas nisu željeli izlaziti u javnost s pojedinostima.

Od 1326 gospodarskih subjekata, koliko ih djeluje na području vukovarsko-srijemske županje, osam je velikih poduzeća, a sve ostalo su male i srednje tvrtke, te oko 3 tisuće obrtnika. Rečeno je to, između ostaloga, na sjednici županijske skupštine. Vijećnici su naime razmatrali informaciju o aktivnostima i realizaciji Programa poticanja malog gospodarstva.

Prema riječima resornog pročelnika, Nenada Jerkovića, unazad 10 godina u malo gospodarstvo je ubrizgano oko 700 kredita i po toj osnovi zaposleno je oko 3 tisuće radnika. Inače, županija je potpisala ugovor za razvoj malog i srednjeg poduzetništva s trima bankama. Riječ je o iznimno povoljnom kreditu, s kamatnom stopom od 3,20 do 4,50%.

Sve tri tvrtke koje će proizvoditi za šećerane u vlasništvu Vira članice su Todorićevog koncerna Agrokor. Ukupno će se šećernom repom, za potrebe ovih šećerana, zasijati 3970 hektara, od čega 2100 u Belju, tisuću u Vupiku i 870 hektara u PIK-u Vinkovci . Predsjednik Uprave Belja Goran Pajnić rekao je kako se vrijednost danas potpisanog ugovora procjenjuje na više od 80 milijuna kuna. Dodao je kako je Belje prošle godine na površini od 1500 hektara za šećeranu Viro proizvelo 116.300 tona šećerne repe.

Napomenuo je kako se potpisivanjem ugovora želi pokazati kako i u teškim trenutcima za poljoprivredu može postojati konkurentna proizvodnja te dati potpora hrvatskoj prehrambeno-prerađivačkoj industriji finaliziranjem proizvoda domaćeg ratarstva u njihovim kapacitetima.

Predsjednik Uprave šećerane Viro Željko Zadro rekao je kako se ove godine u županjskoj i virovitičkoj šećerani planira sjetva 24.000 hektara šećerne repe, a očekuje se ukupna proizvodnja od oko 160.000 tona šećera. Ocijenio je kako su šećer i duhan jedine dvije kulture u kojima se hrvatska proizvodnja uklapa u europske statistike.

Na novinarski upit znači li da s osječkom šećeranom Kandit premijer uopće nisu vođeni pregovori, ili su vođeni ali nisu uspješno okončani, Pajnić je odgovorio kako tvrtka prati razvoj događanja oko osječke šećerane te “da su u pregovorima”, o čemu će se odlučiti u idućem razdoblju.

Potvrdio je da je Belje prethodnih godina surađivalo s osječkom šećeranom, ali u manjem obimu nego s virovitičkom i županjskom.