Besplatan ulaz u više od 150 muzeja, galerija i ustanova u kulturi, u 70-tak hrvatskih gradova i mjesta, brojne priredbe, pedagoške i edukativne radionice, koncerti i recitali, za sve generacije dovoljno su dobra pozivnica da se uputite prema muzejima.

Prošle godine u manifestaciji Noć muzeja prisustvovalo je 314.659 posjetitelje u cijeloj Hrvatskoj.

Značajnu potporu manifestaciji Noć muzeja 2012 pružili su Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica grada Zagreba te partneri i sponzori: Europlakat, HRT, Jutarnji list, Zagrebačka pivovara, Candy, Divinus Victoria, Optimist, Inker, Minicards i Grafički zavod Hrvatske.

Kompletnu ponudu pogledajte ovdje NOĆ MUZEJA 2012.

Gradonačelnik Grada Čazme Dinko Pirak i predsjednica Gradskog vijeća Grada Čazme Andrea Prugovečki Klepac, bili su domaćini tradicionalnog godišnjeg susreta sa župnicima Čazmanskih župa.
    Područje Grada Čazme obuhvaća pet župa koje ne prate administrativne granice. To su Župa sv. Marije Madalene u Čazmi, Župa sv. Katarine u Dapcima o kojoj također brine župnik Župe Čazma,  Župa Pohoda bl. Djevice Marije iz G. Draganca, Župa sv. Nikole u G. Mikloušu i Župa sv. Jelene Križarice u Vrtlinskoj.
    Gradonačelnik je  istaknuo dobru suradnju sa župnicima te zahvalio na svemu što čine  na očuvanju sakralnih objekata koji su ujedno vrijedni spomenici kulture.
    Župnik najveće Župe u Čazmi Mladen Sinković istaknuo je kako je Crkva sv. Marije Magdalene u kontinuiranoj obnovi, iako su više nego dvostruko smanjena sredstva Ministarstva kulture u odnosu na ranije godine. Ove godine u planu je nastavak radova na pročelju crkve, ali će biti nužno privremeno uklanjanje orgulja što će ujedno biti prigoda i za njihovu restauraciju. Crkva posjete i brojni turisti tijekom cijele godine, osobito u vrijeme Božićne priče u Čazmi.
    Župnik Župe u Vrtlinskoj Mato Mihaljević istaknuo je kako je ove godine planirana i veća obnova Crkve sv. Jelene Križarice u Vrtlinskoj  za koju su dobivena i sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a u sufinanciranje uključiti će se i Grad Čazma. Osim toga, nužno će biti i obnoviti vanjsku fasadu na crkvi u Pobjeniku što će biti sljedeći veći projekt.
    U Župi u Dragancu ranijih godina dosta je učinjeno na uređenju crkve te će se ove godine veći naglasak staviti na obnovu Crkve u Bojani.
    Gradonačelnik je istaknuo kako će Grad Čazma sufinancirati sve projekte na obnovi naših kulturnih objekata.

Nogometni savez BBŽ uputio je apel nogometnim klubovima s područja BBŽ slijedećeg sadržaja:

Obraćamo se nogometašima i nogometašicama kao i svim sportašima na području Nogometnog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije koji su zainteresirani baviti se zvanjem nogometnog suca kako je u planu organizacija tečaja za nove nogometne suce u organizaciji zbora nogometnih sudaca Bjelovarsko-bilogorske županije. Apeliramo na klubove da pošalju svoje predstavnike na tečaj jer će se time i klubovima olakšati zbog manjih troškova suđenja jer će suci biti iz njihovih sredina. Posebno se apelira na klubove sa područja Daruvara, Garešnice, Čazme i Grubišnog polja jer s toga područja ima jako mali broj sudaca stoga se na njihove utakmice moraju delegirati suci iz Bjelovara čime im se povećavaju troškovi.
    Na tečaj se mogu javiti svi zainteresirani i zainteresirane sa navršenih 16 ( šesnaest ) godina sve do 40 ( četrdeset ) godina starosti. Tečaj će se organizirati u 02. mjesecu 2012. godine. Zainteresirani se o svemu mogu obratiti Tajniku Zbora nogometnih sudaca gospodinu Ivanu Tomić na broj mobitela 098 / 703 – 043.

    Rasporedom dodijeljene pomoći prema Odluci Vlade RH donesenoj 15. studenog prošle godine, Bjelovarsko – bilogorska županija druga je po visini dodijeljenog iznosa.
    Riječ je o 4.286.671,21 kune, koliko iznosi 3,678 posto od ukupno prijavljene štete na poljoprivrednim kulturama veće od 60 posto. Prijavljena šteta, na temelju podataka povjerenstava općina i gradova, iznosila je 116,5 milijuna kuna. Štetu su prijavile fizičke i pravne osobe iz 5 gradova i 17 općina Bjelovarsko – bilogorske županije. Pravne su osobe prijavile 5,5 milijuna štete, dok su fizičke prijavile 106 milijuna.
    Većina gradova i općina već je uputila dodijeljena sredstva krajnjim korisnicima, a u roku od 30 dana dužni su Ministarstvu poljoprivrede podnijeti izviješće o isplatama.

Grad Čazma dobio je Euro info-točku u Gradskoj knjižnici Grada Čazme. Euro info-točka je dio projekta ''Europa u Hrvatskoj'' koji je usmjeren edukaciji i informiranju hrvatskih građana u području europskih integracija na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Pozivaju se svi zainteresirani građani da posjete Gradsku knjižnicu Grada Čazme te da se putem raznovrsnih sadržaja (Interneta, brošura i raznih pisanih sadržaja) informiraju o Europskoj uniji i euro integracijskom procesu.

IME: Tina
STAROST: 5 mj.
SPOL: Ž
VELIČINA: Mala

Mlada kujica, stara oko 5-6 mj., crnog plašta i narančaste njuškice i obrva. Dobrica je, mila i odana. Voli sve ljude, a naročito djecu. 
Ne laje čak ni na poštara.

"Rodila sam se u Ćurlovcu prije 5-6 mjeseci. Ah, moram se pohvaliti, moja mama je dobermanka. Čistokrvna. A tata... E to ne znam. Gospodina nisam upoznala.
Doselila sam u Šapino dvorište sa svoje dvije sestrice čim smo prestale sisati. Rastanak od mame je za mene bio jako tužan. Nitko me više nije znao tako lijepo prigrliti i grijati kao moja mama. Čula sam da se i ona odselila iz Ćurlovca, a moje sestrice su već pronašle svoj dom. Zbog toga se često, u gomili ovih pasa, osjećam usamljeno. 
Vidjela sam da ljudi dolaze i biraju psiće koje žele udomiti. Čini mi se da biraju psiće slične sebi. Ja sam sigurna da negdje postoji netko usamljen kao ja i da treba nekog odanog kao što može biti samo dobermankina djevojčica. Takvoga ja čekam. A kada dođe nitko od nas dvoje nikada više neće biti ni tužan ni usamljen.

Ja sam Lili. Svi ste već čuli za onaj obrazac ponašanja - voljena, najdraža ljubimica odluta s prijateljem iz susjedstva i kada se vrati nađe zatvorena vrata, mrke poglede i "marš"... Svijet mi se srušio... Nikada, baš nikada to ne bih napravila mojim gazdama. Čak ih i sada volim. Kod "Foruma" sam 4 dana plakala i danju i noću. Svi su me željeli hraniti, ali nitko povesti kući. A tada su došli Goran i Goga i - evo mene u Šapi! Tu sam donijela na svijet mog malog sina. Voljela sam ga više od ičega. Ali kada je porastao - odveli su ga udomitelji. Svijet mi se srušio po drugi puta. Sad šetam po dvorištu, čekam i maštam... Želim veselu obitelj, djeca i mace ne smetaju (ovo zvuči kao da iznajmljujem stan). Ustvari da - meni odgovara i stan.
Ako me želiš udomiti - nazovi Šapu!

Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (“Narodne novine” 57/11) i Programu Javnih

potreba u socijalnoj skrbi u 2011. godini (“Službeni vjesnik” Grada Čazme 51/10), te

sukladno Odluci Gradonačelnika o dodjeli pomoći za ogrjev u 2011. godini, Upravni odjel za

društvene djelatnosti i unutarnji nadzor Grada Čazme raspisuje

JAVNI POZIV

za ostvarivanje prava na pomoć za ogrjev u 2011. godini

Članak 1.

Upravni odjel za društvene djelatnosti i unutarnji nadzor objavljuje javni poziv za

prikupljanje zahtijeva za ostvarivanje prava za pomoć za ogrjev u 2011. godini.

Socijalno najugroženijima osobama jednom godišnje osiguravaju se drva za ogrjev u

protuvrijednosti 950 kuna, i to nabavom drva i prijevozom istih na adresu korisnika.

Pravo na pomoć za ogrjev mogu ostvariti:

1. korisnici pomoći za uzdržavanje Centra za socijalnu skrb Čazma ukoliko

- imaju prebivalište na području Grada Čazme

- nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu šumu

- su starije životne dobi ili radno nesposobni

Svi korisnici pomoći za uzdržavanje dužni su donijeti

- popunjeni obrazac zahtijeva – može se dobiti u Gradskoj upravi ili web stranici

- kopiju osobne iskaznice

- Rješenje Centra za socijalnu skrb

- Posjedovni list za sve punoljetne članove kućanstva (Iz Ureda za katastar)

- Uvjerenje o nesposobnosti za rad za osobe mlađe životne dobi – medicinska

dokumentacija

2. ostale osobe lošijeg imovinskog stanja prema sljedećim kriterijima:

- prebivalište na području Grada Čazme

- da mjesečni prihodi po članu kućanstva iznose manje od 500 kuna

- nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu šumu

- da su osobe starije životne dobi ili radno nesposobni

Sve ostale osobe lošijeg imovinskog stanja dužni su donijeti:

- popunjeni obrazac zahtijeva – može se dobiti u Gradskoj upravi ili web stranici

- kopiju osobne iskaznice podnositelja zahtjeva

- uvjerenje Porezne uprave o prihodima za 2010. godinu za sve članove

kućanstva ili zadnji odrezak mirovine (za umirovljenike)

- Izjava o sastavu zajedničkog kućanstva (može se dobiti u Gradskoj upravi ili

web stranici Grada Čazme)

- Posjedovni list za sve punoljetne članove kućanstva (Iz Ureda za katastar)

- Uvjerenje da se osoba vodi u evidenciji nezaposlenih osoba pri HZZ (za

nezaposlene osobe)

- Uvjerenje o nesposobnosti za rad za osobe mlađe životne dobi – medicinska

dokumentacija

- po potrebi ostala dokumentacija na zahtjev Gradske uprave

Ukoliko u istom kućanstvu stanuje više korisnika pomoći za uzdržavanje Centra za

socijalnu skrb ili više podnositelja zahtjeva lošijeg imovinskog stanja, pravo na pomoć za

ogrjev može ostvariti samo jedan korisnik u jednom kućanstvu.

Članak 2.

Ovaj Javni poziv otvoren je od 20.09. do 30.09.2011. godine.

Zahtjevi se podnose isključivo na propisanom obrascu te se dostavljaju na adresu:

Grad Čazma, Upravni odjel za društvene djelatnosti i unutarnji nadzor, Trg Čazmanskog

kaptola 13, 43 240 Čazma poštom ili osobno.

Nepotpuni zahtjevi ili zahtjevi pristigli izvan roka neće se razmatrati.

Komunalije Čazma planiraju nabavku kanti za korisni otpad i za preostalih 56% kućanstava na čazmanskom području te za dodatno vozilo. Naime, dodjelom druge kante, iz prigradskih naselja otpad će se morati odvoziti dva puta na tjedan, za što je nužno još jedno vozilo. Njegovom nabavkom otvara se mogućnost i za dodatno razvrstavanje otpada, odnosno uvođenje i kante za bio-otpad. Na taj bi način Čazma, koja već sada u tome prednjači, ispunila uvjet EU kojim se određuje da se do 2020. u Hrvatskoj sortira 50% otpada. U Čazmi se trenutačno sortira oko 15%. Nabavku kanti i vozila Komunalije će kandidirati pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Na vodocrpilištu Milaševac ugrađena je nova pumpa vrijedna 500.000 kuna. Najveće je to ulaganje od izgradnje postrojenja. Na pravcu Donji Draganec – Komuševac postavljeno je oko 1 km vodovodnih cijevi. Paralelno s njima, mijenja se i plinska mreža.

Završen je plinovod u Derezi te slijedi ishođenje uporabne dozvole.

Ovaj tjedan počet će izmjena neispravnih sijalica javne rasvjete.

Od 1. listopada Dječji vrtć “Pčelica” radit će do 18 umjesto do 20 sati kao što je to bilo do sada. Razlog skraćenju radnog vremena je nedovoljan broj djece u vrtiću u večernjim satima.

Gradska knjižnica Slavka Kolara održat će Dan otvorenih vrata za predškolce, u subotu 24. rujna, u sklopu programa poticanja rane pismenosti.

U Čazmi je uspješno održana turistička berba grožđa u kojoj su sudjelovali turisti iz Zagreba. Turistička zajednica priprema se za garešnički sajam i ivanićku Bučijadu, na kojoj će nastupati zajedno s drugim gradovima iz moslavačke regije.

U Gradu Čazmi održan je sastanak kojemu su, uz gradonačelnika, Dinka Piraka i predstavnike čazmanskih Komunalija, sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu BBŽ, Želimir Curiš, te konzultanti za pretpristupne i pristupne fondove Europske unije.

Za područje BBŽ izradit će se tehnička i financijska studija postojećeg stanja vodovodne mreže na temelju koje će se odrediti potrebna pomoć za potpunu realizaciju vodoopskrbe.

U sljedeća 3 mjeseca analizirat će se komunalna poduzeća te procjenjivati mogućnost primanja takve financijske pomoći te održivost projekta kroz dugogodišnje razdoblje.

- Drago nam je da je došlo do ovog sastanka jer voda sve više postaje strateški resurs. Sve su prisutniji problemi s vlastitim bunarima te je izgradnja vodovoda apsolutni prioritet, rekao je gradonačelnik Pirak, istaknuvši dobru suradnju s Bjelovarsko-bilogorskom županijom i Hrvatskim vodama u pitanjima vodoopskrbe.

Ove godine LED Fest će se održati 27. i 28. kolovoza na poligonu Kinološkog kluba u Karlovcu.

Lokalna Elektronička Defenziva nastavlja tradiciju dovođenja domaćih DJ-a koji su godinu proveli u promoviranju više i manje poznatih žanrova elektroničke plesne glazbe, od svih mutacija i varijacija house-a, techna, electra, dubstep-a, drum and bass-a, ali i vizualnih umjetnika koji ono što doživljavamo pretvaraju u koherentnu audio-vizualnu cjelinu.

Prošlogodišnji festival u četiri dana ispunjena različitim ugođajima uspio je prikupiti tisuću mladih ljudi u Karlovac kako bi plesali, slušali, kimali glavama ili se naprosto čudili "Što je sad ovo?". Njihova misija da se Karlovac razbudi i traži nove oblike zabave je obavljena, što se može vidjeti iz procvata popriličnog broja novih događanja u gradu.

Zadržavajući tradiciju da rade nešto novo, te konstantno napreduju, ove godine žele u dva dana s većim prostorom, u novom ambijentu i jačom produkcijom pristupiti kreiranju zabave i promoviranju novih glazbenih i vizualnih smjerova u Karlovačkoj županiji.

Simbolično poručuju: "Probili smo LED!"


Datum: 27. i 28. kolovoza 2010.

Lokacija: Poligon Kinološkog kluba Karlovac, open air

Ulaz: besplatan

Umjesto da jasno iskaže stav o problemu Varšavske, medijski i politički značajnom slučaju, predsjednica Vlade Jadranka Kosor se od problema ograđuje i prebacuje lopticu u dvorište SDP-a: „Oni vladaju Zagrebom i to je njihov problem“, pokušava oprati ruke od slučaja Varšavska.

Sjećam se još jednog tvrdoglavijeg odgovora gospođe Kosor. Bilo je to u vrijeme kad se sa Stipom Mesićem natjecala za predsjednika države, a general Ante Gotovina se skrivao pred haškim progoniteljima. Na pitanje što bi učinila da na terasi nekog kafića na Jadranu ugleda Antu Gotovinu, Kosor je odgovorila: „Ja ga ne bih prepoznala!“

Odgovore na unaprijed poznato pitanje napisali su joj medijski stratezi HDZ-a (vjerojatno Mate Radeljić), ali trebalo je imati talent da bi na pet puta ponovljeno pitanje (Što ako ga ipak prepoznate?) odgovor bio isti: „Ja ga ne bih prepoznala!“

Ne sjećam se kako je na isto pitanje odgovorio Mesić, ali pamtim da je u tv sučeljavanju dominirao često ističući svoju prednost: „Ja sam naučio donositi važne odluke.“

Jogurt revolucija

Iako se slučaj Varšavska prenapuhan - novinari i oporbeni političari utrkuju se tko će se više udvoriti pripadnicima jogurt revolucije (Milan Bandić) - predsjednica Vlade ne može se ponašati kao da se to nje tiče. Ako ništa drugo morala je čestitati ministru Karamarku i pripadnicima policije koji su intervenciju u Varšavskoj odradili besprijekorno. Nakon pobjede u falklandskom ratu (1982.) Margaret Thatcher, kojoj su prije rata svi predviđali poraz, godinu dana kasnije na izborima je do nogu potukla oporbene laburiste. Na početku novog mandata opet veliki problem - štrajk rudara (1984.-1985.) predvođen najvećim britanskim rudarskim sindikatom Nacionalnom unijom rudara. Štrajk je završio neuspjehom a Margaret Thatcher (povećala je proizvodnju nafte) ostvarila još jednu veliku pobjedu. Kad su kulminirali navijački neredi u Engleskoj premijerka Thatcher inicirala je niz zakona kojima su navijači upristojeni, a divljaštvo iskorijenjeno. Nakon svega navijačima je poručila: „Riješila sam Faklande i štrajk rudara, neću dopustiti da mi navijači prave nerede u državi!“

Za što je kriv Šprajc?

Kad je premijerka Kosor ušutkala barba Luku („Šuti Luka!“) popularnost joj je osjetno porasla, a, kad je, nakon neuspjelog puča, iz HDZ-a isključila Sanadera, prestigla je i dotad nedodirljivog Stipu Mesića.

Jadranka Kosor, nakon što je „zajahala konja“ mora otići i korak dalje i naučiti donositi teške odluke. „Prepoznati“ prosvjednike u Varšavskoj i reći što misli o tom slučaju. Iskustvo s Bebićom i Sanaderom potvrđuje da javnost zna honorirati hrabre poteze.

Mediji i Varšavska poseban su slučaj. U svim radijskim vijestima Varšavska je na prvom mjestu, tv dnevnici svakodnevno počinju javljanjem uživio iz središta Zagreba, a s naslovnica dnevnih novina vrište „revolucionari“. Parafrazirajući bivšeg predsjednika Mesića mogli bi kazati da nema konzerve iz koje ne iskaču Teodor Celakoski ili Urša Raukar. Pojavi li se netko s druge strane (Tomislav Horvatinčić) i iskaže svoj stav, prosvjednici traže smjenu urednika. Demokracija i javnost za druge ne vrijede. Kad je Zoran Šprajc, objavivši da investitor ima sve valjane dozvole za nastavak gradnje, u svom stilu kazao „često pozivamo institucije da rade svoj posao, a kad se to dogodi opet ne valja“, i on se našao na udaru prosvjednika.

Ivekov poučak

U petak sam oko jedanaest sati u kafiću Bambino u Španskom popio kavu s gimnazijskim prijateljem Ivekom. Nismo se vidjeli desetak godina. Ivek vozi tramvaj i tog jutra se probudio u pola četiri. Naslovnica i uvodne stranice svih dnevnih novina koje smo listali bile su posvećene Varšavskoj. „Dragi moj prijatelju, ja se budim u tri ili četiri ujutro i dnevno prevezem pet-šest tisuća ljudi. Pogledaj šta ovi pričaju. Oni misle da su svi Zagrepčani na njihovoj strani. Hej, čovječe, o ljudima koji ustaju u pet ujutro da bi zaradili pet-šest tisuća kuna, o njima nitko ne govori. U ovoj zemlji što si veća budala to si više u medijima. Otkad je otvoren slučaj Varšavska u tramvaju nisam čuo nikoga da ih podržava. Ljudi koji rade poštuju druge koji rade. Oni hoće referendum. Ja bih im dao referendum. Ne bi dobili ni pet posto. Ili u moj tramvaj ulaze neki drugi ljudi.“ Toliko od Iveka.

Slijedeći njegovo razmišljanje sklon za osobu mjeseca predložiti „kraljica podzemlja“, dipl. ing. građevinarstva Marinu Dujmušić koja radi za Hoto grupu u Varšavskoj. U radnoj odori i sa šljemom na glavi javnosti poručuje: „Dok mi radimo na plus 45 stupnjeva 12 sati na dan, prosvjednici ljenčare.“